CroDemoskop: Teatrom apsurda u novu godinu

piše Manjgura, 7. siječnja 2013.

Posljednja izmjena 23 ožujka, 2016 u 12:15

U potpunosti vam prenosimo redovito mjesečno istraživanje CRO Demoskop agencije Promocije plus. Istraživanje koje prati i istražuje javno mnijenje provedeno je u prvim danima siječnja. Rezultati pokazuju kojim su se temama Hrvati najviše bavili na završetku 2012. godine te odnos građana prema političkoj eliti.

▪ SDP-u pada potpora, HDZ-u stagnira, Laburisti i dalje treća stranka u zemlji

▪ Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, Lesar je drugi, a Milanović treći

▪ Sanader nakon presude i dalje najnegativniji političar u zemlji, Čačić drugi, a približava mu se Karamarko; veliki rast negativnog izbora premijera Milanovića

▪ Sukobi oko zdravstvenog i seksualnog odgoja najvažnija tema mjeseca, dok je pad kreditnog rejtinga zemlje tek na sedmom mjestu

Sukobi Ministarstva obrazovanja i Katoličke crkve u vezi zdravstvenog, odnosno seksualnog odgoja najvažniji je događaj u našoj zemlji u posljednjih mjesec dana. Tako je ova tema pretekla gospodarsku krizu koja u kulminaciji sukoba oko seksualnog odgoja doživljava pravi “procvat”, a prosinački pad kreditnog rejtinga zemlje kao jasan indikator ove krize tek je na sedmom mjestu. Koristeći se književno-kritičarskim jezikom, radi se o pravom teatru apsurda. Ovo je ujedno i glavni nalaz redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prvim danima siječnja.

Istraživanje pokazuje da, godinu dana od formiranja koalicijske Vlade okupljene oko SDP-a, postojeća Vlada bilježi pad potpore svojoj politici, pad ocjene za njezin rad, dok glavna stranka vladajuće koalicije bilježi nastavak pada potpore. SDP početkom siječnja bilježi i najslabiji rezultate od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno 26 posto izbora (prema prošlomjesečnih 26,5%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine). Unatoč ovom padu potpore SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ, unatoč padu potpore Vladi i padu ocjene za njezin rad, nije uspjeo zabilježiti veći porast izbora koji početkom ovog mjeseca iznosi 19,2 posto (prema 19,3% iz prosinca; u posljednjih pola godine izbor HDZ-a se kreće između 19,0 i 19,5 posto). Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 9,7 posto (prema 10,2% iz prosinca). HNS je na četvrtom mjestu s vrlo sličnim rezultatom iz prosinca (sada 3,2% prema prošlomjesečnih 3,3%). HSS je na petom mjestu s izborom od 3 posto. Tri su se stranke/liste stisnule između 2% i 3% (HDSSB 2,6%; HSP 2,4%; NL Ivana Grubišića 2,2%). Slijede četiri stranke s izborom između 1% i 2% (HSU 1,9%; HSP dr.A. Starčević 1,8%; HSLS 1,7%; IDS 1,3%,). Sve su ostale stranke zabilježile skupni izbor od 3,7%. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasovali (21,4%), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40% od ukupnog uzorka).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 40,0% izbora (prošli mjesec 38,2%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,2% (prošli mjesec 8,5%), dok je premijer Milanović na trećem mjestu s izborom od 6,2% (prošli mjesec 7,4%). Slavko Linić se probio na četvrto mjesto s izborom od 3,5 posto (prije mjesec dana 2,9%). Željko Rohatinski je sad na petom mjestu s izborom od 3,0% (prije mjesec dana 3,3%), a slijedi čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko s izborom od 2,9% (prema 3,3% iz prošlog mjeseca). Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Ivan Grubišić (2,8%), Vesna Pusić (2,2%), Jadranka Kosor (1,9%), te Ruža Tomašić (1,2%).

Osuđujuća presuda bivšem premijeru i bivšem predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu još je prošli mjesec priskrbila vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara gdje se zadržao i ovaj mjesec s izborom od 18,2% (prema prošlomjesečnih 19,6%). Bivši potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke prouzrokovane preinakom sudske presude za nesreću u Mađarskoj pao na ljestvici negativnog doživljaja i sad je s izborom od 16,5% na drugom mjestu (u prosincu je bio drugi s izborom od 18,9%, a u studenom prvi s izborom 27,2%). Slijedi predsjednik vodeće opozicijske stranke Tomislav Karamarko koji je negativan izbor za 16,1% građana/ki (prije mjesec dana 15,9%) kojemu očito ne pomaže zaoštravanje ideološke retorike. Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 11 posto čime je nastavljen uzlazni trend negativnog doživljaja hrvatskog premijera što je ujedno i njegov najnegativniji doživlja od početka mjerenja. Rast premijerovog negativnog doživljaja započeo je u studenom s kulminacijom ekonomske krize u zemlji (u studenom je njegovg izbor za najnegativnijeg političara bio 5,3%, a u prosincu 8,1%). Peto mjesto dijele „svi političari“ koji su negativan izbor 10,9% hrvatskih građana/ki. Slavko Linić je zadržao relativno visoki udio u negativnom doživljaju koji je s 6 posto na šestom mjestu. Među prvih deset “negativnih” političara još su Željko Kerum (2,2%), Željko Jovanović (2,0%), Vladimir Šeks (1,5%) i Damir Kajin (1,2%).

Redoslijed na vrhu ljestvica s pozitivnim i negativnim doživljajem hrvatskih političara potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 71 postotnim poenom (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 82% građana/ki (prema 80,3% iz prosinca), dok je negativan za 11% (prije mjesec dana 13,1%). Zoran Milanović je pozitivan za 46% ispitanika/ca (u prosincu 50,7%), a negativan za 41% (u prosincu 37,3%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto pozitivan 5 postotnih poena. Tomislav Karamarko pozitivan je 19,5% građana/ki (u prosincu 20,8%), dok je za njih 63,5% negativan (u prosincu 62,8%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan za 44,0 postotnih poena. Novog je šefa HDZ-a po negativnoj percepciji nadvisio samo bivši prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić koji je netto negativan 47,3 postotna poena (prije mjesec dana 48,9). Čačićev pozitivan doživljaj ovaj mjesec iznosi 19,7% (prije mjesec dana 19,3%), a negativan 67% (prije mjesec dana 68,2%). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 40,5 postotnih poena), Dragutina Lesara (netto pozitivan 38,4 postotnih poena), a sličan rezultat bilježi i Ivan Grubišić (36,4). Nešto slabiji rezultat bilježe Ruža Tomašić (19,8) i Branko Hrg (7,0).

U posljednjem istraživanju uz već spominjani sukob Ministarstva obrazovanja i Katoličke crkve zbog spolonog odgoja (što je izbor za događaj mjeseca 23 posto hrvatskih građana/ki), nešto češći izbor za događaj/temu mjeseca bilježi gospodarska kriza u zemlji (20%), objava Registra branitelja (9,2%), pripreme za uvođenje fiskalnih blagajni (5,1%), štrajkovi i prosvjedi radnika diljem zemlje (4,4%), legalizacija bespravno izgrađenih objekata (4,0%), pad kreditnog rejtinga zemlje (3,2%). Ostale teme i događaji bilježe izbor manji od 3 posto.

Vlada RH godinu dana od potvrde u Saboru uživa potporu 36,6 posto posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 37,5%), dok vladinu politiku ne podržava 48,9 posto građana (prema 46,9% iz prosinca) uz 14,4 posto neodlučnih. U odnosu na prošlomjesečne rezultate zabilježen je rast među nepodržavateljima politike Vlade (od 2 postotna poena). U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na sadašnjih 36,6 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja je za prvu godinu mandata ocijenjena s mršavom dvojkom (2,32), a početkom veljače prošle godine ona je iznosila 3,1.

Oznake: CroDemoskop

Pročitajte i…

Kategorije

CroDemoskop: Teatrom apsurda u novu godinu

Podjeli ovo:

Podjeli ovo: