Izbori 2011. Kukuriku 36,7% HDZ 19% – Cro-Demoskop Promocija Plus za listopad
Zaoštravanje predizborne retorike odmoglo Kosor i HDZ-u
▪ Lijeva koalicija („Kastavska/kukuriku“) i dalje drži izrazitiju prednost u odnosu na aktualnu vladajuću koaliciju; Laburisti prvi put iznad praga
▪ Ivo Josipović i dalje uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji; Rohatinski i dalje visoko na ljestvici unatoč javnih napada i prozivanja; Z. Milanović ispred J. Kosor
▪ Ivo Sanader najnegativniji hrvatski političar, a za vrat mu puše čelnica njegove nekadašnje stranke; Milanović iza Šeksa
▪ Vrlo niska potpora politici Vlade uz smanjenje ocjene njezinoga rada
▪ Gospodarska kriza u zemlji ponovo najvažnija tema mjeseca, a slijedi uspješna turistička sezona i nastavak afere s HDZ-ovm crnim fondom
▪ Z. Milanović je dvostruko poželjniji kandidat za premijera od J. Kosor; visok udio i onih koji smatraju da oboje kandidata nisu dobri
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva dva radna dana listopada pokazuje da je slučaj predizborno zaoštravanje retorike Jadranke Kosor pogrešna komunikacijska strategija koja je umanjila njezin osobni rejting (mjeren kroz doživlja najpozitivnijeg i najnegativnijeg političara), a moglo je imati i utjecaja na pad rejtniga stranke u mjesecu kad je po prirodi političkih procesa taj rejtnig stranke na vlasti trebao porasti. Ovo je ujedno i glavni zaključak ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.
Lijeva koalicija bilježi izbor od 36,7% prema prošlomjesečnih 37% ili 42% iz veljače ove godine kad je zabilježen njihov najbolji rezultat. Sada vladajuća koalicija, a koja bi mogla biti i nova postizborna, bilježi izbor od 23,4% (zbroj rejtinga liste HDZ-DC od 19,0% i samostalne HSS-ove liste od 4,4%), što je nešto slabiji rezultat od prošlomjesečnih 25%, odnosno 27,9% iz siječnja ove godine kad su ujedno zabilježili i najbolji ovogodišnji rezultat. Hrvatski laburisti po prvi put prelaze izborni prag u preferencijama koalicijskih i samostalnih izbornih lista. Sve ostale stranačke i nezavisne liste ispod su izbornog praga. Najbliže mu se približila samostalna lista HSS-a (4,4%), a slijede liste HSP-a (3,7%) i HSLS (3,5%). U ovom trenutku još samo HDSSB bilježi nešto viši rezultat (2,5%), dok ostale imaju potporu ispod 2%. Još je uvijek vrlo visoki udio naših građana/ki koji ne znaju za koga će glasati (18%).
U pojedinačnom izboru stranaka SDP i HDZ su na vrhu ljestvice s izraženijom prednošću SDP-a. Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 28,4% građana/ki Hrvatske (prema rujanskih 27,4%). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 18,9% (20,4% prije mjesec dana). Zanimljivo je u odnosu na rezultate početkom ove godine obje vodeće stranke zabilježile pad potpore, uz nešto izraženiji pad HDZ-a (HDZ za 3 postotna poena a SDP za 2,5 postotka). HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,6% (isti rezultat kao i prije mjesec dana), a slijede Laburisti koji su značajno povećali svoj rejting koji sad iznosi 4,7% (a početkom godine svega 1,7%). HSS je na 4% (prošli mjesec 4,4%). Tri su se stranke zgusnile u manje od pola postotka (HSP 3,3%; HSLS 3,2%; HSU 2,9%). HDSSB je početkom listopada zabilježio i najbolji rezultata u ovoj godini (2,1%), dok je IDS s 1,0% i dalje na najmanjoj ovogodišnjoj podršci. Sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe slabiju izbornu podršku.
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,6% (prošli mjesec 44,6%) izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se i dalje guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 8,6% građana/ki, dok mu se približavaju lideri dviju vodećih stranaka u zemlji: Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 7,5% (u rujnu 6,2%, a najslabiji rezultat je zabilježio u lipnju 4,9%), dok je Jadranka Kosor četvrta s izborom od 7% (7,6% u rujnu). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Ljubo Jurčić (3,2%), Dragutin Lesar (3%), Vesna Pusić (2,9%), Ruža Tomašić (1%), Radimir Čačić (0,9%) i Darinko Kosor (0,5%). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85,4% građana/ki, a negativan za 7,5% (netto pozitivan doživljaj 77,9 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 31,2% građana/ki (prema rujanskih 32,4%), dok je za njih 59% negativna (prema rujanskih 55,6%). Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 27,9 postotnih poena (prema prošlomjesečnih 23,3). Zoran Milanović je pozitivan za 46,3% ispitanika/ca (prema rujanskih 40,1%), a negativan za 41,4% (prema 44,6% iz rujna). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 5 postotnih poena (prije mjesec dana bio je netto negativan od 4,5 postotnih poena).
Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje na vrhu ali se stanjila prednost pred njegovom nekadašnjom zamjenicom koja je značajno podigla negativni rejting u posljednjih mjesec dana. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 26,3% ispitanika/ca (prošli mjesec 29,1%). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s osobno najvećim negativnim doživljajem koji je početkom mjeseca iznosio 22,4% (prema prošlomjesečnih 17,9% ili do sada najvećem negativnom doživljaju zabilježenom u svibnju od 19,1%). „Svi političari“ su negativni izbor 11,8% ispitanika/ca što je ujedno i najveći rezultat u posljednjih dvanaest mjeseci. Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Vladimir Šeks s izborom od 10,5% (prije mjesec dana 9,6%). Slijedi čelnik vodeće oporbene stranke Zoran Milanović s izborom od 8,3% (prema rujanskih 9,6%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Radimir Čačić (3,7%), Stjepan Mesić (1,1%), Luka Bebić i Darko Milinović (po 0,9%) i Andrija Hebrang (0,7%).
Tri su teme/događaja skupila tri petine svih izbora: gospodarska kriza u zemlji (35,8%), uspješna turistička sezona (11,9%) i novi detalji u aferi s crnim fondom HDZ-a kroz svjedočenje bivše stranačke blagajnice (9,2%). Slijede nekoliko događaja i tema koje su zaokupljale javnu pozornost u proteklih mjesec dana: uručenje nacrta pristupnog ugovora EU (7,5%), nova optužnica protiv Sanadera za 10 mil. eura mita za INU od MOL-a (7,2%), srbijanska optužnica za ratne zložine i Vladina odluka o ništavnosti pravnih odluka i zakona bivše SFRJ i Srbije (5,1%), najava datuma potpisivanja pristupnog ugovora (4,3%), početak predizborne kampanje (4,2%), tužba Vatikana protiv Hrvatske zbog imanja u Dajli (3,5%), utakmica Lige prvaka Dinamo-Real Madrid (3,5%), najava Zakona o INI o ograničenju vlasništva (2,6%). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca.
Vlada RH za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi potporu kod 22% građana/ki, dok 62,8% je ne podržava (prema prošlomjesečnih 61,2%). Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,14). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,47), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,50. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,65; SDP 1,69; IDS 1,80; HNS 1,85).
Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. U ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio dvostruko češći izbor od svoje protukandidatkinje. Nakon prošlomjesečnih 40,6% čelnik lijeve koalicije u ovomjesečnom je istraživanju izbor u 47,9% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke zaustavio na 23,6% (prije mjesec dana 27,7%). Da su oboje loši kandidati smatra 23,1% ispitanika/ca.
*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.