ENG
Nove prometnice u Zagrebu neće riješiti prometne probleme sve dok broj automobila raste!
Zagreb posljednjih godina istovremeno raste, gradi se i pokušava riješiti prometne probleme koji sve više oblikuju svakodnevicu građana. Dok traju veliki radovi diljem grada, uvode se nove prometne regulacije, planiraju Park & Ride lokacije i širi biciklistička infrastruktura, otvara se i pitanje razvija li se Zagreb dovoljno planski i može li grad dugoročno izdržati trend rasta od više desetaka tisuća novih automobila godišnje? O prometu, urbanizmu i tome kako bi mogao izgledati “idealni Zagreb” razgovaramo s pročelnikom Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba Androm Pavunom i arhitektom te jednim od osnivača arhitektonskog studija 3LHD Markom Dabrovićem.
Grad Zagreb se svakodnevno suočava s prometnim problemima jer se razvoj grada godinama prepuštao slobodnom tržištu umjesto sustavnom urbanističkom planiranju, rekao je u podcastu Špica s Macanom arhitekt Marko Dabrović. „U tome leži osnovni problem i zašto toliko brzo raste broj automobila na cestama. Zagreb je prerastao svoje kapacitete i svoje granice, raširio se do neviđenih razmjera i ljudima je automobil jednostavno potreban. Sve se događa na staroj infrastrukturi koja je bila dizajnirana za manji grad i za manji broj vozila”, rekao je. Dabrović objašnjava kako je Zagreb zapravo razliven grad, iako je dizajniran da u njemu živi velik broj ljudi na malom području. „ Zagreb je dizajniran da u njemu živi 15 tisuća stanovnika po kilometru kvadratnom, a cijeli Zagreb raspolaže ogromnim teritorijem na kojem živi samo 1200 stanovnika po kvadratnom kilometru, što je nevjerojatno rijedak broj. U drugim europskim gradovima to nije slučaj. Upravo zato Zagreb je razliveni grad. On je gustoće Detroita, koji je poznat po malim obiteljskim kućama, koji je nastao na razvoju automobila, autoindustrije i gdje svatko može dobiti jako efikasan automobil te živjeti na periferiji” pojasnio je Dabrović
Iako dio građana Zagreba već godinama zagovara izgradnju metroa kao ključno rješenje prometnih problema, pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba Andro Pavuna smatra da takav sustav nije prilagođen strukturi Zagreba, koji opisuje kao “razliven grad” bez dovoljne gustoće stanovništva oko potencijalnih stanica. „Najveći problem metroa je upravo razlivenost Zagreba. Grad nema dovoljnu gustoću stanovništva oko potencijalnih stanica da bi metro bio funkcionalan kao u kompaktnim europskim gradovima. Ljudi nisu spremni svakodnevno pješačiti 400 ili 500 metara do stanice, pogotovo ako im je automobil praktičnija opcija”, objasnio je Pavuna i kao realnije rješenje istaknuo razvoj željezničkog sustava. „Ako želimo da ljudi manje koriste automobile, moramo im ponuditi funkcionalan javni prijevoz. Za Zagreb je to prije svega željeznica jer ona omogućuje masovni i brz prijevoz putnika kroz grad. Tramvajska mreža može se širiti, ali ako ljudima treba dva sata od jednog kraja grada do drugog, to više nije učinkovit javni prijevoz. Željeznica je sustav koji omogućuje da se s jednog do drugog kraja grada stigne za 30 do 40 minuta”, rekao je Pavuna.
Arhitekt Marko Dabrović smatra kako bi se Zagreb istovremeno trebao prestati širiti grad prema periferiji te razvoj usmjeriti prema neiskorištenim prostorima unutar grada, poput Gredelja. „Ako je Zagreb poslovni magnet, onda razvoj mora pratiti željeznicu. Naselja se trebaju graditi uz željezničke pruge, a ne na periferiji. Primjerice, u Karlovcu se uz željezničku prugu grade shopping centri umjesto stanovanja, iako bi upravo tamo ljudi mogli živjeti, prijeći cestu, sjesti na vlak i za 20 minuta biti u Zagrebu. Ono što govorim za Gredelj vrijedi i za brojne druge zapuštene željezničke zone”, kazao je Dabrović.
Govoreći o svakodnevnim prometnim izazovima, Pavuna je istaknuo kako Grad Zagreb posljednjih godina ulaže u pametne semafore, digitalno upravljanje prometom i alternativne oblike mobilnosti poput sustava javnih bicikala Bajs, no upozorava da dodatne prometnice i parkirališta same po sebi ne mogu dugoročno riješiti problem gužvi. „Ljudi često misle da će još jedna cesta ili još parkinga riješiti promet. Naravno da svaka nova prometnica može kratkoročno rasteretiti određeni dio grada, ali to nije trajno rješenje. Ako broj automobila nastavi rasti, Zagreb ne može beskonačno graditi nove ceste”, poručio je Pavuna.
Dabrović upozorava kako Zagreb nije izoliran slučaj, nego primjer šireg problema urbanističkog razvoja hrvatskih gradova nakon rata, koji su se, prema njegovim riječima, previše oslanjali na privatne investicije, a premalo na dugoročno planiranje grada i infrastrukture. „Većina hrvatskih gradova razvijala se kroz privatne inicijative i prenamjenu zemljišta u stambene ili poslovne projekte, bez jasnog i strukturiranog plana razvoja. Gradovi bi trebali definirati zone u koje žele usmjeriti razvoj i infrastrukturu te investitorima ponuditi konkretne poticaje kako bi se grad razvijao planski, a ne stihijski”, zaključio je Dabrović
***
Andro Pavuna je pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba. Na tu je funkciju došao putem javnog natječaja nakon dugogodišnjeg rada u sigurnosnom sustavu Republike Hrvatske. Prije dolaska u gradsku upravu radio je više od deset godina u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA). Obrazovanjem je magistar psihologije, a doktorirao je političke znanosti. U akademskom radu bavio se temama prometne psihologije i ljudskih prava, a tijekom studija nagrađen je Rektorovom nagradom za znanstveni rad. Kasnije je preuzeo i funkciju u upravljanju gradskim sustavima, a od 2024. obnaša i funkciju predsjednika Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga. U svom radu u Gradu Zagrebu fokusiran je na projekte prometne infrastrukture, sigurnosti i održive mobilnosti, uključujući modernizaciju semaforskih sustava, radove na cestama i razvoj sustava upravljanja prometom.
Marko Dabrović je hrvatski arhitekt i jedan od osnivača arhitektonskog studija 3LHD, koji je osnovan 1994. godine u Zagrebu. Studio je poznat po suvremenom pristupu arhitekturi koji povezuje urbanizam, arhitekturu i dizajn. Dabrović je diplomirao arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Prije osnivanja 3LHD-a 1991. godine pokrenuo je vlastiti studio RNA, specijaliziran za 3D računalne vizualizacije, što je u to vrijeme bilo među pionirskim praksama u Hrvatskoj. 3LHD je tijekom godina prepoznat u stručnoj, ali i široj javnosti po suvremenim arhitektonskim i urbanističkim rješenjima, uključujući javne prostore, hotele, sportske objekte i kompleksne urbane intervencije. Marko je kao partner u 3LHD-u uključen u sve projekte studija i kreativno sudjeluje u razvoju brojnih turističkih, poslovnih i javnih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim projektantskog rada, Dabrović je aktivan i u razvoju digitalnih alata za arhitektonsko projektiranje, uključujući platformu VOLUM3 koja je izvorno razvijena u 3LHD‑u kao interna podrška projektiranju i upravljanju procesima, a danas je dostupna i drugim uredima i projektnim timovima.
Kliknite na poveznicu kako biste se pretplatili na YouTube kanal Špice s Macanom kako biste gledali sljedeću ili neku od ranijih epizoda podcasta Špica s Macanom.
Sve epizode dostupne su i za audio slušanje na Spotifyju http://bit.ly/spicaspotify i Apple podcastima https://apple.co/47hlYqB.
U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na deset lokalnih televizija – Z1, TV Nova Pula, TV Dalmacija, Jadran TV, Kanal Ri, VTV, Diadora TV ,Osječka TV, Blue TV i Libertas TV.
Podcast Špica s Macanom realiziran je u suradnji s portalom Pogled.hr, dijelom grupacije Media Solutions u sklopu koje djeluju vodeći hrvatski regionalni mediji – Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list u kojima možete svake subote i čitati novu epizodu podcasta.
Oznake: Krešimir Macan, Špica s Macanom, 3LHD, Marko Dabrović, Gredelj
