ENG
Pozadina brze reakcije Hrvatske na krizu na Bliskom istoku: Kako smo prvi u EU dobili odobrenje za slijetanje u Dubai
Kako se suvremena diplomacija mijenja u eri stalnog kriznog komuniciranja u kojoj se odluke donose u stvarnom vremenu? Potiču li nas globalne krize na dugoročno strateško razmišljanje ili diplomaciju svode na stalno upravljanje izvanrednim situacijama? Postoji li danas uopće prostor za neutralnost ili je geopolitičko svrstavanje postalo neizbježno? Kako se u takvom okruženju razvijala hrvatska vanjska politika u posljednjih sedam godina? Na ova i brojna druga pitanja odgovore daju ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman i geopolitička analitičarka te najnagrađivanija vanjskopolitička novinarka u Hrvatskoj Ivana Dragičević.
Aktualna sigurnosna kriza na Bliskom istoku dodatno je potvrdila koliko se brzo i nepredvidivo mijenjaju okolnosti u suvremenom međunarodnom okruženju. Iako su krizne situacije oduvijek bile prisutne, ova se kriza snažno osjeća i na gospodarskoj i na sigurnosnoj razini, rekao je u podcastu Špica s Macanom ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman. „Nalazimo se u situaciji koja iziskuje brze odluke, ali one se moraju usklađivati. Ne mogu se donositi jednostrano, već u koordinaciji s partnerima i saveznicima. Riječ je o jednoj od ključnih točaka globalne trgovine – kroz prostor Hormuza prolazi gotovo petina svjetske trgovine naftom, ali i niz drugih roba i različitih sirovina. Slobodna plovidba morem opće je dobro čovječanstva, a svako njezino ugrožavanje ima dalekosežne posljedice“, istaknuo je ministar.
Govoreći o širem kontekstu, vanjskopolitička analitičarka Ivana Dragičević upozorila je kako se današnja kriza ne može promatrati izolirano, već kao dio dugotrajnog procesa dubokih geopolitičkih promjena. „Nalazimo se u dobu velikih previranja u kojima se postupno urušava međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata“, istaknula je Dragičević, podsjetivši na ključne prijelomne točke, poput Brexita i izbora Donalda Trumpa, koje su označile ulazak u novo razdoblje u kojem „informacijsko postaje geopolitičko“. “Danas živimo u svijetu u kojem je Big Tech postao jedna od najmoćnijih ekonomskih i političkih sila, koncentrirana između američkih tehnoloških kompanija i kineskog autoritarnog sustava. Informacijski prostor geopolitike toliko se zgusnuo i radikalizirao da donošenje odluka sve češće izgleda kaotično, kao kada se djeca gađaju vodenim balonima na školskom igralištu“, istaknula je Dragičević.
Hrvatska je u trenutku izbijanja krize na Bliskom istoku reagirala brzo i izravno, oslanjajući se na diplomatske kanale i osobne kontakte na najvišoj razini. Ministar Grlić Radman naglasio je kako situacija nije dopuštala uobičajene protokolarne procedure, već je zahtijevala trenutnu akciju i prikupljanje informacija s terena. „Nazvao sam deset ministara vanjskih poslova u regiji, od Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije do Egipta, Jordana i Izraela. Nije bilo vremena za procedure, jer informacija, ako je pravovremena i točna, postaje najveće bogatstvo. Jedan sat kašnjenja već je prekasno“, istaknuo je Grlić Radman, naglašavajući kako je upravo brzina odlučivanja bila ključna za daljnje poteze. Nakon inicijalne faze prikupljanja podataka uslijedila je koordinacija s diplomatskom mrežom i procjena sigurnosti hrvatskih državljana, što je otvorilo put prema operativnoj fazi djelovanja.
U kratkom roku donesena je odluka o evakuaciji, a Hrvatska je među prvima konkretno reagirala na terenu, pri čemu je bila prva država članica Europske unije kojoj je odobreno slijetanje u Dubai. „Reagirali smo organizirano, promptno, na vrijeme i s rezultatima. Konačna bilanca bila je brza evakuacija 800 hrvatskih državljana te dodatno više od sto stranih državljana iz 30 zemalja. To je bila izuzetno važna akcija“, istaknuo je ministar.
U kontekstu suvremenih kriza za Europu, Dragičević smatra da je doba revolucije umjetne inteligencije postavilo ključnu dinamiku u transatlantskim odnosima: „Mislim da je to najveća bitka koju sad Trump vodi Europom, pitanje regulacije – od Akta o digitalnim uslugama, do GDPR-a, koji će biti ključna tema u neurotehnologiji i njenim dosezima. Kognitivne manipulacije ljudima u demokratskim društvima, nešto je što već jest i bit će teško za objasniti ljudima, a u vremenu prema kojem idemo bit će ključna obrazovna i sustavna promjena cijelog društva, te se mora razmišljati o tzv. „whole society“ pristupu u tom polju”, naglašava Dragičević.
Upravo u tom kontekstu, vidi iznimnu važnost relevantnog, profesionalnog novinarstva, koje je nezamjenjivo u razumijevanju složenih globalnih događaja: „Smatram da je novinarstvo kao profesija koja verificira informaciju iznimno bitno i pruža kontekst situacije“. Dragičević je dodatno upozorila na dramatične promjene u izvještavanju s kriznih žarišta, ističući kako se prisutnost novinara na terenu značajno smanjila. Na ratnim područjima, koje je njezin kolega novinar Boštjan Videmšek nazvao „frontama čovječanstva ili prvim crtama čovječnosti“, danas često nedostaje profesionalnih izvjestitelja.
„Ne znam ima li uopće danas hrvatskih novinara na terenu“, upozorila je te navela primjer razgovora s Fredom Pleitgenom, koji joj je ispričao da CNN u jednom razdoblju čak nekoliko mjeseca nije imao nijednog reportera u Ukrajini jer su svi bili preusmjereni na izvještavanje iz Izraela, što jasno pokazuje koliko su prioriteti globalnog medijskog sustava podložni brzim promjenama.
Gordan Grlić Radman danas je ministar vanjskih poslova s najduljim stažom na tom položaju od osnivanja Hrvatske, te posljedično i među kolegama u Europskoj uniji, što mu daje jedinstvenu perspektivu na razdoblje obilježeno svjetskim krizama – od pandemije do aktualnih geopolitičkih napetosti. Upozoravajući na složenost sigurnosnog okruženja, posebno je istaknuo ranjivost zapadnog Balkana i rastući utjecaj dezinformacija: „Nalazimo se u vremenu velikih geopolitičkih izazova, a zapadni Balkan ostaje prostor geostrateškog nadmetanja i malignih utjecaja: političkih, ekonomskih i dezinformacijskih. Upravo zato moramo jačati alate transparentnosti i sposobnost prepoznavanja dezinformacija, jer je informacija danas ključna za razumijevanje stvarnosti i donošenje odluka”, objasnio je.
Govoreći o konkretnoj ulozi Hrvatske u takvom okruženju, ministar je istaknuo niz inicijativa kroz koje se Hrvatska nastoji pozicionirati kao relevantan akter. Posebno je izdvojio Inicijativu triju mora i, u okviru nje, najveći gospodarski skup kojem će Hrvatska biti domaćin i 28.-29.4. u Dubrovniku, uz sudjelovanje više od 1500 gospodarstvenika i diplomata iz cijelog svijeta. Uz to, kroz inicijativu MED- 9 i predstojeće NATO sastanke, Hrvatska dodatno jača svoju ulogu kao energetsko i prometno čvorište te most prema Mediteranu i južnom susjedstvu. „Hrvatska je uvijek negdje u fokusu događanja, ali s obzirom na našu geopolitičku poziciju i činjenicu da smo postali vrata Mediterana te energetsko, infrastrukturno, prometno i logističko čvorište, to nam daje dodatnu važnost i reputacijsku vidljivost“, zaključio je ministar.
***
Gordan Grlić Radman izvorni je hrvatski diplomat i političar s dugogodišnjim iskustvom u međunarodnim odnosima i diplomaciji. Diplomirao je agroekonomiju na Sveučilištu u Zagrebu, a dodatno se usavršavao u Švicarskoj gdje je i radio. Sa suprugom se u Hrvatsku vraća 1991., a u hrvatsku diplomaciju ulazi na samom početku 1992. U Ministarstvu vanjskih poslova aktivno je radio na osnivanju hrvatskih diplomatskih misija u Švicarskoj. U statusu veleposlanika obnašao je i dužnost tajnika državnog Ministarstva vanjskih poslova od 1999. do 2000. Usporedno se usavršavao u području vanjske politike i diplomacije, a na FPZ-u u Zagrebu magistrirao je i doktorirao. Radio je i u veleposlanstvima RH u Bugarskoj i Mađarskoj. Od 2012. do 2017. bio je hrvatski veleposlanik u Mađarskoj, gdje je obnašao i dužnost predsjednika Dunavske komisije. Potom je imenovan veleposlanikom u Njemačkoj od 2017., a u srpnju 2019. postavljen je na dužnost ministra vanjskih i europskih poslova. U međuvremenu je postao najdulje službujući ministar vanjskih poslova u povijesti Republike Hrvatske, a trenutno je najdugovječniji ministar vanjskih poslova u Europskoj uniji.
Ivana Dragičević geopolitička je analitičarka, autorica, te najnagrađivanija vanjskopolitička novinarka u Hrvatskoj. Kao bivša vanjskopolitička reporterka HRT-a te urednica i izvršna producentica N1 televizije, profilirala se kao jedno od najprepoznatljivijih imena regionalnog novinarstva. Autorica je dviju zapaženih knjiga, Nejednaki i Nesigurni. Osnivačica je Europe Future Centra, konzultantske tvrtke koja radi na temama međunarodnih odnosa, demokratske otpornosti i informacijskog integriteta. Članica je Europe’s Futures Initiative, mreže koja okuplja neke od ključnih europskih mislilaca i javnih glasova
Kliknite na poveznicu kako biste se pretplatili na YouTube kanal Špice s Macanom kako biste gledali sljedeću ili neku od ranijih epizoda podcasta Špica s Macanom.
Sve epizode dostupne su i za audio slušanje na Spotifyju http://bit.ly/spicaspotify i Apple podcastima https://apple.co/47hlYqB
U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na deset lokalnih televizija – Z1, TV Nova Pula, TV Dalmacija, Jadran TV, Kanal Ri, VTV, Diadora TV ,Osječka TV, Blue TV i Libertas TV.
Podcast Špica s Macanom realiziran je u suradnji s portalom Pogled.hr, dijelom grupacije Media Solutions u sklopu koje djeluju vodeći hrvatski regionalni mediji – Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list u kojima možete svake subote i čitati novu epizodu podcasta.
*Specijalno izdanje podcasta Špica s Macanom realizirano je pred živom publikom u suradnji s Perspektivom i Determom, platformom za digitalno praćenje medija.
Oznake: krizna komunikacija, Špica s Macanom, Špica s Macanom podcast, Gordan Grlić Radman, Krešimir Macan, Ivana Dragičević, Krizno komuniciranje, Determ, geopolitika, vanjska politika, donald trump, diplomacija
