Rošin: “Prije 15 godina imali smo 100 tisuća bespravno sagrađenih objekata, danas milijun. To je kriminal kojim se nitko ne bavi”

Posljednja izmjena 25 listopada, 2025 u 00:54

U Splitu se raspravlja o tome treba li Poljudu temeljita rekonstrukcija ili gradnja potpuno novog stadiona za Hajduk. U Zagrebu je pak odlučeno – Maksimir ide u rušenje i podiže se moderni stadion na istom mjestu. Istovremeno, cijene stanova i najma lete u nebo, a nedostaje planskih projekata priuštivog stanovanja kakav je Novi Zagreb ili Split 3. Bespravna gradnja zato niče posvuda – od otoka do gradskih balkona i nadogradnji – pa se čini da sustav zapravo potiče kaos. O svemu tome, i o važnosti arhitekture u društvu, u novoj Špici s Macanom govorili su arhitekti Dinka Pavelić i Jerko Rošin. 

 

U Splitu se govori o izgradnji stadiona koji bi bio samo nogometni, ali arhitekt Jerko Rošin u Špici s Macanom objašnjava kako za takvo nešto nema nikakvog utemeljenja – financijskog, ni sigurnosnog. ”Magaš je napravio stadion koji je svjetska arhitektura, koji predstavlja nacionalno dobro i čijim odricanjem bi se država odrekla jedne svoje kulture, nečega što je referenca na svjetskom planu. Ali da se Magašev stadion napravi u Zagrebu ne bi imao vrijednost kao što je ima u Splitu zato što je uzeo u obzir kontekst prostora. Pogleda na Marjan, blizine mora, strujanje zraka, Kozjaka i Mosora… Bitno je da je atmosfera na tom stadionu fenomenalna”, istaknuo je. 

S druge strane zagrebačka arhitektica Dinka Pavelić osvrnula se na problem prometa oko dva glavna stadiona u metropoli jer sve više ljudi na utakmice dolazi automobilom. “Čepovi se događaju oko Maksimira, a imamo sličan problem u Kranjčevićevoj jer tamo se očito ide na povećanje kapaciteta, a to je sami centar grada”, podsjetila je i dodala da bi trebalo graditi na mjestima na kojima se može doći tramvajem, ali i željeznicom.

O urbanim prometnim rješenjima se nekad puno promišljalo, a sad kao da su stavljena u drugi plan. Slična stvar se događa s planskom stambenom gradnjom. Puno se napada prošli sustav, ali u njemu su nastali važni projekti Split 3, Novi Zagreb… “U prošloj državi je urbanizam, planiranje funkcioniralo bitno bolje nego ostalo, ali su se dogodile dramatične promjene, a to je ljudski egoizam koji je u prošloj državi bio velikim dijelom potisnut”, osvrnuo se Rošin i dodao: “Tada je nastao Split 3, ali on je bio volja jednog komiteta. Nastao je za određeni profil ljudi koji su izabrali Split kao svoj životni prostor kada odu u penziju.”

Pavelić upozorava da se danas o obali razmišlja prvenstveno u svrhu turističke proizvodnje i smatra da je opasno stvarati monokulturne gradove što potkrepljuje primjerima rudarskih gradova Ukrajine koji su nakon raspada SSSR-a u potpunosti propali. Ipak, smatra da se to ne može prelamati na leđima građana. “Nažalost, turizam nam je jedina ekonomija. To ne smijemo zanemariti u ovim novim pristupima redukciji apartmana. Jer ljudi od toga žive, ostali su bez posla, nema Jugoplastike, nema brodogradilišta. Pa nemojmo izbiti i zadnju mogućnost da dostojanstveno žive ili stare”, dodala je.

Rošin smatra da se i bespravna gradnja u Jugoslaviji tolerirala zbog socijalnog mira, a kad su jednom postavljena takva pravila, počela je bujati i uzela maha. Podsjeća da je premijerka Jadranka Kosor 2011. bespravnu gradnju prebacila iz kaznenog djela u prekršaj. “Tada sam u Viru rekao da sam se osjećao kao da sam došao u selo gubavaca, a kad su me pitali za rješenje, ja sam kazao – baciti bombu, naravno metaforički da bi naglasio problem”, prisjetio se. Dodao je da je od te promjene zakona kada je bilo 100 tisuća bespravno sagrađenih objekata, danas na rješenje o legalizaciji čeka njih oko milijun. “Radi se o čistom kriminalu, a tim se kriminalom nitko ne bavi”, zaključio je.

***

Dinka Pavelić diplomirala je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a poslijediplomski studij završila na Berlage Institutu u Amsterdamu i Rotterdamu na temu razvoja gradske željeznice u Zagrebu. Trenutačno radi doktorsku tezu na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani s temom prostornog razvoja hrvatskih otoka. Predavala je urbanizam na Arhitektonskom i Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a gostovala je i kao profesorica na Strelka Institutu u Moskvi. Danas predaje na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna i ima vlastitu arhitektonsku praksu. Od 2010. do 2012. bila je glavna urednica stručnog časopisa Čovjek i prostor. Aktivno je sudjelovala u radu upravnih odbora strukovnih organizacija poput UHA i DAZ-a. Radila je u Hrvatskim željeznicama na razvoju nekretnina i u Zagrebačkom holdingu na projektima Gredelj, Zagrepčanka – Stara klaonica i Velesajam te koordinirala projekt Zagrebački kreativni klaster. Bila je zastupnica u Skupštini Grada Zagreba i predsjednica Odbora za prostorno uređenje te članica Odbora za kulturu. U javnim nastupima ističe kritički stav prema pseudohistoricizmu u suvremenoj arhitekturi te naglašava važnost suvremenih potreba u oblikovanju prostora.

Jerko Rošin je hrvatski arhitekt, publicist, skladatelj i pisac. Završio je Arhitektonski fakultet u Zagrebu te poslijediplomski studij Zaštite i revitalizacije graditeljske baštine na Sveučilištu u Splitu. Usavršavao se na studiju Razvoja sredozemnog turizma u Parizu te u SAD-u na programima vezanima uz tehnologiju hotelskih lanaca i casino-industrije. U dugoj karijeri radio je na brojnim projektima (prikazanih u monografiji Arhitektonski tragovi), a jedan od najznačajnijih je hotel „Kaktus“ u Supetru za koji je osvojio nagradu „Vladimir Nazor“ 1977. Aktivan je i u javnom životu: bio je tajnik Društva arhitekata Splita, predsjednik Urbanističkog društva Splita, član i tajnik UHA-e, predsjednik Savjeta za prostorno uređenje Vlade RH, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik saborskog Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo. Sudjelovao je i u radu Odbora za vanjsku politiku, međuparlamentarne suradnje te u izaslanstvu Hrvatskog sabora pri EU. Danas je član Znanstvenog vijeća za prostor i turizam HAZU-a i predsjednik Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske. Na međunarodnom planu djelovao je kao počasni konzul Kraljevine Španjolske u Splitu, predsjednik Globalnih parlamentaraca UN-Habitata za Europu, potpredsjednik GPH-a te član upravnih tijela svjetskog projekta World Urban Campaign pri UN-Habitatu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: uz nagrade na arhitektonskim natječajima i prvu nagradu za grafički dizajn turističkog plakata Dalmacije, nositelj je odlikovanja Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića te španjolskog „Ordena zasluga za narod“ (Juan Carlos I.). Počasni je član Zbora liječnika Hrvatske, počasni građanin općine Selca na Braču te dobitnik Nagrade grada Knina.

Kliknite da bi gledali sljedeću epizodu podcasta Špica s Macanom.

U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na deset lokalnih televizija – Mreža TV, Z1, Libertas TV, TV Nova, TV Dalmacija i Osječka TV, a sve epizode dostupne su i za slušanje na Spotifyju https://bit.ly/spicaspotify.

Oznake: arhitektura, jerko rošin, dinka pavelić, bespravna gradnja, Špica s Macanom, Podcast

• 
  Hrvatska divlja – tko odlučuje što je ‘prirodno’? Treba li nam rewilding ili pokošena trava?
• 
  Zakon o zgradama donosi red, ali i nove troškove: ”Ljudi žive u stanu od 5.000 eura po kvadratu, a ne mogu platiti euro pričuve”
• 
  “Gledamo povijesno najveću razlika plaća privatnog i javnog sektora – poslodavci to više ne mogu pratiti”