Sanja Barić: Thompson ima jako dobre odvjetnike koji znaju kako ga zadržati u sferi žrtve

Posljednja izmjena 6 veljače, 2026 u 17:39

 Koja je uloga Ustavnog i Vrhovnog suda? Koje su ovlasti sudaca i kakve odluke donose? Kako poboljšati percepciju pravosuđa u Hrvatskoj? Možemo li reći  da je Ustav u raljama politike ili pojedini političari napadaju institucije u manjku drugih ideja? U Špici s Macanom odgovore daju dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i dr. sc. Mato Palić, profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku.

”Ustavno sudovanje je kraljica prava”, poručila je u Špici s Macanom dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Smatra da ono zahtijeva puno osobnosti, samoograničenja i izlaska iz vlastite subjektivne ideološke pozicije. ”Moramo osigurati da za suce Ustavnog suda izaberemo one osobe koje svojim znanjem, iskustvom i godinama života odgovaraju toj poziciji”, istaknula je. Hrvatska ima Ustav demokratskih načela od 1990., ali unatoč tome što smo odavno prošli pravnu tranziciju, društvena transformacija još uvijek traje. ”Mi smo još uvijek u fazi kada smatramo da je bolje da je sudac naš, nego da je objektivan i pravedan”, naglasila je.

Povezivanje izbora sudaca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda stav je koji je iznio HDZ, a kasnije su ga podržali i njegovi koalicijski partneri, ali dr. sc. Mato Palić, profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku, pojašnjava da se radi o dva odvojena tijela. ”Važno je istaknuti da oni nisu ni u istoj poziciji. Kad predsjedniku Vrhovnog suda istekne mandat prije nego što je prošlo četverogodišnje razdoblje onda Državno sudbeno vijeće odredi tko će ga zamjenjivati i on može dalje funkcionirati. A ako se do sredine travnja ne bi izabrala tri suca Ustavnoga suda to bi se prilično odrazilo na njegov rad jer bi se usporilo ionako sporo donošenje odluka o ustavnim tužbama”, raščlanio je.

Osim brige da se poštuju Ustavom propisana ljudska prava građana, jedan od najvažnijih ciljeva ustavnog sudovanja je iz pravnog poretka eliminirati one pravne akte koji su suprotni Ustavu. ”A ako eliminirate iz pravnog poretka zakon kojega donosi od naroda izabrani parlament, onda Ustavni sud djeluje kao negativni zakonodavac. On ne piše, ali briše zakone i jasno je da mu treba neka vrsta demokratske legitimacije”, pojasnila je Barić. Smatra da je Ustavni sud u Hrvatskoj realan, kvalitetan i centralnoeuropski, a kada se govori o politizaciji vladajućih u izboru sudaca, nije sklona oporbenom načinu iznošenja pritužbi. ”Narativ karakterističan za krajnju desnicu da čim se meni nešto ne sviđa to tijelo ništa ne valja, korumpirano je, protiv države je, nažalost je prihvatila i ljevica i dapače sad je i njegov nositelj”, primijetila je.

Neizbježno je prokomentirala i prosječnom građaninu teško razumljive zavrzlame oko zabrana ustaškog pozdrava i njegovog istovremenog korištenja na koncertima Marka Perkovića Thompsona. ”Ustavni sud je vrlo jasno rekao da je svako obilježje NDH protuustavno zato što tako u Ustavu piše, isključivo se opredijelio za dopuštanje u komemorativne svrhe kao u slučaju HOS-a”, istaknula je Barić. ”Dotični pjevač ima jako dobre odvjetnike koji jako dobro znaju kako ga zadržati u sferi žrtve, a da nikada ne poduzmu ono pravno sredstvo koje bi dovelo do Ustavnog suda pa da Ustavni sud stvarno presudi i u njegovom konkretnom slučaju”, zaključila je.

***

Prof. dr. sc. Sanja Barić redovita je profesorica u trajnom izboru i predstojnica katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Predstojnica je Zavoda za demokraciju, socijalnu pravdu i održivi razvoj Pravnog fakulteta u Rijeci. Ujedno je predsjednica Upravnog vijeća Sveučilišne knjižnice Rijeka dok je u ranijim mandatima bila ravnateljica zaklade UNIRI, prorektorica pa potom pomoćnica bivše rektorice Prijić Samaržija te prva predsjednica Vijeća za rodnu ravnopravnost UNIRI. Zamjenska je članica u Venecijanskoj komisiji za RH od 2022. Članica je Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj RH u koji ju je Sabor imenovao u srpnju 2025., a ranije je bila članica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav RH u tri mandata kao i članica Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice.

Prof. dr. sc. Mato Palić diplomirao je na Pravnom fakultetu u Osijeku, na kojem je počeo raditi 2002. godine, gdje je prošao kroz pozicije znanstvenog novaka, asistenta, višeg asistenta i docenta. Magistrirao je na temu izvršne vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini (2006.), a doktorirao iz izbora i izbornog sustava u Hrvatskoj (2010.). Bivši je gradski vijećnik grada Osijeka; a 2021. godine je Odlukom Hrvatskog sabora postao član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Podcast Špica s Macanom realiziran je u suradnji s portalom Pogled.hr, dijelom grupacije Media Solutions u sklopu koje djeluju vodeći hrvatski regionalni mediji – Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list.

Kliknite da biste gledali sljedeću epizodu podcasta Špica s Macanom.

U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na osam lokalnih televizija – Z1, TV Nova Pula, TV Dalmacija, Jadran TV, Kanal Ri, VTV, Diadora TV i Osječka TV, a sve epizode dostupne su i za slušanje na Spotifyju http://bit.ly/spicaspotify i Apple podcastima.

Oznake: Podcast, Thompson, mato palić, sanja barić, Krešimir Macan, ustav, ustavni sud, ndh, hrvatski podcast, Špica s Macanom

• 
  Jesu li hrvatski i srpski dva odvojena jezika? Lingvisti Sučević-Međeral i Glavašević složno odgovaraju
• 
  Zašto žene osjećaju sindrom uljeza? Vojna pilotkinja: Smatrala sam da nema potrebe za kvotama, danas znam koliko su važne
• 
  Učite na tuđim greškama: Mnogi imaju ideje, ali ih je lakše ostvariti uz kvalitetnog mentora