Cro Demoskop: SDP nastavlja padati, HDZ stagnira

Vlada Republike Hrvatske ušla je u svoju drugu godinu boravka u Banskim dvorima, a prema redovitom mjesečnom istraživanju agencije Promocija plus nastavlja se trend smanjenja potpore SDP-u, stagnacija HDZ-a i porest neodlučnih birača. Ocjena same Vlade je također u padu, dok je Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a najnegativniji političar u zemlji, te je na tom mjestu zamjenio Ivu Sanadera. U nastavku teksta donosimo istraživanje Promocije plus CRO Demoskop.

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. SDP početkom veljače bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno 25,7 posto izbora (prema prošlomjesečnih 26%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine). Unatoč ovom vidljivom padu potpore SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ, unatoč padu potpore SDP-u i Vladi i padu ocjene za njezin rad, nije uspjeo zabilježiti veći porast izbora koji početkom ovog mjeseca iznosi 19,1 posto (prema 19,2% iz siječnja; u posljednjih pola godine izbor HDZ-a se kreće između 19,0 i 19,5 posto). Uz ove dvije stranke još samo Hrvatski laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 9,8 posto (prema 9,7% iz siječnja; najbolji rezultat zabilježen je u prosincu 10,2%). HDSSB je na četvrtom mjestu s izborom od 3,3% i jedina je stranka koja je u posljednjih mjesec dana zabilježila značajniji porast izborne potpore (s 2,6% na sadašnjih 3,3%).

HNS se zadržao na prošlomjesečnih 3,2% što ovoj stranci osigurava peto mjesto na nacionalnoj razini. Slijedi HSS s izborom od 2,9 posto. Još su se tri stranke/liste stisnule između 2% i 3% (NL Ivana Grubišića 2,5%; HSP 2,4%; HSLS 2,1%). Slijede tri stranke s izborom između 1% i 2% (HSU 1,7%; HSP dr.A. Starčević 1,5%; IDS 1,1%,). Sve su ostale stranke imale izbor ispod 1 posto te su zabilježile skupni izbor od 2,0%. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasovali (22,9%; prema prošlomjesečnih 21,4%), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40% od ukupnog uzorka).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 40,4% izbora (prošli mjesec 40,0%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,4% (prošli mjesec 7,2%), dok je premijer Milanović na trećem mjestu s izborom od 5,0% (prošli mjesec 6,2%). Po prvi put na četvrto je mjesto zasjeo don Ivan Grubišić koji je najpozitivniji političar u zemlji za 3,5% sugovornika. Željko Rohatinski je sad na petom mjestu s izborom od 3,1%, a slijedi ministar financija Linić s izborom od 2,9% (prije mjesec dana 3,5%). Među deset najpozitivnijih političara još su Jadranka Kosor s izborom od 2,8%, te Milan Bandić, Tomislav Karamarko i Vesna pusić (svi po 2,5%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara po prvi je put zauzeo Tomislav Karamarko koji je u posljednjih dvanaest mjeseci bilježio stalni porast negativnog doživljaja, a što je kulminiralo u jeku stranačke klauzure, ali i u vremenu najlošije percepcije vladajuće politike. S izborom od 18,5% Karamarko je pretekao svog nekadašnjeg šefa u Vladi, Ivu Sanadera koji je najnegativniji hrvatski političar za 17,7% hrvatskih građana/ki. Bivši potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, a što je moglo imati utjecaja i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 12,4% izbora drži treće mjesto. To mu mjesto opasno “ugrožava” njegov nekadašnji kolega u Vladi i ministar financija Slavko Linić koji je najnegativniji za 11,5% ispitanika/ca koji je u ovomjesečnom istraživanju pretekao i svog stranačkog šefa i premijera Milanovića koji je s izborom od 11,1% na petom mjestu. Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 10,7% prema 10,9% iz siječnja). Ministar Jovanović je na valu rasprava o zdravstvenom/seksualnom odgoju i sukoba s Crkvom “zaslužio” plasman u prvih deset najnegativnijih hrvatskih političara s izborom od 3,5%. Među deset “negativaca” još su Željko Kerum (2,4%), Vladimir Šeks (0,9%) i Vesna Pusić (0,8%).

Redoslijed na vrhu ljestvica s pozitivnim i negativnim doživljajem hrvatskih političara potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 76,8 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 84% građana/ki (prema 82% iz siječnja), dok je negativan za 7,2% (prije mjesec dana 11%). Zoran Milanović je pozitivan za 45,5% ispitanika/ca (u siječnju 46%), a negativan za 41,3% (u siječnju 41%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto pozitivan 4,2 postotna poena.

Tomislav Karamarko pozitivan je 17,7% građana/ki (u siječnju 19,5%), dok je za njih 69,1% negativan (u siječnju 63,5%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 51,4 postotna poena. Tako je šef HDZ-a po negativnoj percepciji nadvisio jedino bivšeg prvog potpredsjednik Vlade RH Radimira Čačića koji je netto negativan 49,2 postotna poena (prije mjesec dana 47,3). Čačićev pozitivan doživljaj ovaj mjesec iznosi 18,9% (prije mjesec dana 19,7%), a negativan 68,1% (prije mjesec dana 67%). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 42,5 postotnih poena), samo malo slabiji za Dragutina Lesara (netto pozitivan 40,7 postotnih poena), a slijede Ivan Grubišić (32,5), Ruža Tomašić (20,5) i Branko Hrg (7,4).

U posljednjem istraživanju dvije su teme zabilježile češći izbor za događaj/temu mjeseca: gospodarska kriza u zemlji (uključujući veliki pad industrijske proizvodnje, poskupljenja, rast nezaposlenosti) s izborom od 27%, te rasprave i sukobi zbog zdravstvenog i seksualnog odgoja (21,1%). Od ostalih događaja izdvajaju se rukometna bronca na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj ( 11,2%), nastavak zategnutih odnosa i slovenskog otezanja s potpisivanjem pretpristupnog ugovora (9,0%), uvođenje fiskalnih blagajni (6,1%), rasprave o uvođenju dvojezičnosti i ćiriličnog pisma u Vukovaru (4,2%), eksplozije u Zagrebu i uhićenje počinitelja (4,2%), snježno nevrijeme i poplave u zemlji (3,2%), posjeta premijera Milanovića Beogradu (2,6%). Zanimljivo je da su sve silne rasprave, sukobi i angažman Crkve i nevladinih organizacija u osporavanju sadržaja i načina utvrđivanja prijedloga Zakona o strateškim investicijama zabilježile izbor za događaj mjeseca kod svega 1,8% hrvatskih punoljetnih građana/ki. Sve su ostale teme zabilježile znatno rjeđi izbor, uključujući i favorizirani nastup američke autorice Judith Reisman (ova tema zabilježila izbor od svega 1,4%).

Vlada RH u svom trinaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru Saboru uživa potporu 35,7 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 36,6%), dok vladinu politiku ne podržava 49,4 posto građana (prema 48,9% iz prosinca) uz 14,9 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 35,7 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja je za drugu godinu mandata započela s mršavom dvojkom (2,31), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade  početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,1.

Oznake:
Pročitajte i…
Kategorije
Pretraži blog po ključnim riječima
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z 1 2 3