Tomislav Jonjić: Većina Zagreba su Hrvati i katolici, a vlast im poručuje da su drugorazredni

Grad Zagreb tradicionalno bira ljeviju vlast, ali na predstojećim lokalnim izborima će svi oni s desne, pa i s krajnje desne strane političkog spektra imati ozbiljnog i uvjerljivog kandidata koji zastupa njihove stavove. Tomislav Jonjić, odvjetnik, povjesničar, diplomat sada je i kandidat za gradonačelnika Zagreba. U Špica specijalu komentirao je što ga je motiviralo da se kandidira, ali otkrio i neku drugu stranu koju dosad nismo znali o njemu.

Nakon dulje stagnacije, krajnja desnica dobila je ozbiljnog predstavnika. S jakim uporištem u pravaškoj tradiciji, bez izbjegavanja neugodnih pitanja i s neuvijenim svjetonazorskim opredjeljenjima, Tomislav Jonjić ima priliku okupiti glasače kojima se, kao ni njemu ne sviđa što se HSP danas poistovjećuje s Antom Đapićem, umjesto s Antom Starčevićem.

Kao mnogi njegovi sugrađani, ovaj rođeni Imoćanin stalnu adresu ima u Zagrebu, a rado se prisjeća i svojih prvih dana u metropoli. “Nama je Zagreb značio puno više nego što znači Zagrepčanima. Imali smo potrebu upoznati svaki njegov kutak jer kako kaže jedan pjesnik – ni jedan nije tako, k’o što on je naš”, prisjetio se Jonjić u Špica specijalu.

Trenutačna gradska vlast ne može mu biti manje po volji, štoviše, Jonjić smatra kako je Zagreb s Možemo prestao imati hrvatski karakter. “Smeta mi sudjelovanje službenih gradskih vlasti u manifestacijama kao što su Trnjanski krijesovi bez obzira što će se to predstavljati kao dan oslobođenja Zagreba, ja mislim da se Hrvatsku ni u kakvim okolnostima ne može osloboditi pod jugoslavenskom zastavom”, istaknuo je.

Kao primjer neslaganja naveo je i zastave za Hod za život koje je gradonačelnik odlučio ne postaviti. “Zar to ne pokazuje da je poručio tom objektivno većinskom dijelu zagrebačkoga pučanstva, jer većina Zagrepčana su Hrvati i katolici barem nominalno, da su drugorazredni”, pita se Jonjić. Kada je Krešimira Macana zanimalo, znači li to da bi on dozvolio postavljanje zastava za Gay pride, ipak se brzo od toga ogradio i napomenuo da ga to ne čini istim kao što je trenutačna vlast. “Ne bih ih postavio jer se tu radi o radikalnoj manjini”, objasnio je.

Komentirajući ostale motive da se kandidira za gradonačelnika Zagreba, prisjetio se iskustva s predsjedničkih izbora tijekom kojega su ga mediji, napose HRT, ignorirali. Međutim, svojim rezultatom ignoriranje je učinio nemogućim, a nada se da će protivnike opet iznenaditi i na lokalnim izborima.

Iznenadio je i sve one koji se gledali Špicu jer su o njemu doznali neke manje ozbiljne, a zanimljive detalje iz privatnog života. Tako je u sklopu pet brzopoteznih pitanja između Prljavog kazališta i Pink Floyda izabrao potonji i rekao da je u mladosti slušao upravo ovaj bend.

***

Kliknite da biste gledali epizodu Špica specijala.

 

U okviru podcasta Špica s Macanom emitirat će se povremeno i Špica Special u formatu jedan na jedan u kojem će se otvoriti prilika za promociju gosta i njegovih ideja u nešto kraćem formatu od uobičajenog za podcast. Špica Specijal će se emitirati isključivo na YouTube kanalu Špica s Macanom http://bit.ly/spicamacan.

Oznake: Špica s Macanom, Špica specijal

• 
  Marija Selak Raspudić: Vikanjem se neće promijeniti ništa – rješenje je efikasan i funkcionalan Holding
• 
  Transformacija malog grada kroz dva mandata Ane Kučić: Nekad smo zaostajali u fondovima, danas imamo 38 milijuna razloga za ponos
• 
  Poduzetnici hodočasnici: Većina traži odgovore vani, malo nas shvaća da se odgovori nalaze u nama