ENG
Kamo ide ovaj svijet? ”Europa je prihvatila glodati američku kost, umjesto da ima svoju politiku”
Od izbora Donalda Trumpa svijet se mijenja nevjerojatnom brzinom. Posvuda sejavljaju političke ideje za koje smo mislili da su davno pregažene, a međunarodno pravo sve više ostaje samo mrtvo slovo na papiru. Što nas očekuje u budućnosti? Kako se u novi svjetski poredak može uklopiti Europska unija, a kako Hrvatska? Kamo ide ovaj svijet u novoj epizodi Špice s Macanom odgovaraju nam ekonomski analitičar Velimir Šonje i Domagoj Juričić, savjetnik za upravljanje političkim rizicima.
Nije samo reizbor Donalda Trumpa promijenio sliku svijeta, još od 2020. smo u svijetu koji do sada nismo vidjeli, smatra ekonomski analitičar Velimir Šonje. ”Pandemija i lock-down su ekonomski gledano bili veći šokovi čak i od skoka cijena energenata nakon početka rata u Ukrajini. Ono što je zanimljivo u svemu tome je da su stope nezaposlenosti na najnižim razinama, nema eksplozije siromaštva. Imamo potpunu diskrepanciju između tih šokova i percepcije da živiš na rubu raspada svijeta i života koji ide dalje svojim tokom”, komentirao je Šonje u Špici s Macanom.
Specifičnost današnje situacije je da se ne može jednoznačno govoriti o ekonomiji – dok dio zemalja napreduje, drugi stagnira što je savjetnik za upravljanje političkim rizicima Domagoj Juričić usporedio s naslovom filma iz 2022. Everything Everywhere All at Once (Sve u isto vrijeme). Referirao se i na carine koje je uveo SAD pa primijetio da su djelovale suprotno proklamiranoj namjeri. ”Mislim da je trgovinskim ratovanjem Trump, svjesno ili nesvjesno, ojačao Kinu kao političku velesilu. Dao joj je status kakav daje i Rusiji. Dolazimo gotovo na onu hegelijansku ideju da mali ne postoje, multilateralizam ne postoji, postoje samo velike sile koje se trebaju dogovarati”, istaknuo je.
Smatra da je Europska unija pogriješila što je prihvatila odnose koje SAD nameće navodeći primjer rata u Ukrajini. ”Europa je pogriješila što je prihvatila kost koju glođe od Amerike u obliku bilo kakvog mirovnog plana, a nije pokušavala vraćati cijelu priču u okvire međunarodnog prava. Trebala je pokušati davati prijedloge koji su kontra, ne se navući na Trumpov prijedlog”, pojasnio je.
Da je Europa slabija u odnosu na druge velesile je jasno, ali Šonje ne vidi načina da se ta situacija brzo i lako promijeni. ”Alternativa ti je da Europu pretvoriš u federaciju i da onda ona bude jedinstvena sila skupa s Amerikom i Kinom koje su poprilično monolitne i hijerarhijski jasno organizirane te nemaju unutarnju vrlo decentraliziranu strukturu barem za vanjsku politiku. Ja mislim da bi Europa imala puno veću štetu od toga da se pretjeranom brzinom ide transformirati u federalnu strukturu jer bi dobio jedan ogroman antieuropski sentiment. Tako je kako je i tako će biti još neko vrijeme”, smatra Šonje.
Birokracija je od glavnih problema s kojima se EU suočava, a Juričić je pokušao riješiti hrvatski problem administrativne sporosti, međutim njegovi prijedlozi nisu usvojeni. ”Mi smo uz pomoć toga izgradili svoje karijere. Kasnije sam radio za Svjetsku banku implementirajući te reforme u 21 državi svijeta u kojima je to provedeno sa sjajnim rezultatima”, podsjetio je.
Unatoč tome, životni standard u Hrvatskoj je rastao, bez obzira na subjektivni dojam građana. Dobar primjer je i to što smo do zemlje emigracije postali zemlja imigracije, ističe Šonje. ”Broj registriranih automobila je danas pola milijuna veći nego 2015. Nije ih nitko poklonio niti dobio, ljudi su ih kupili. Mogao bih navesti niz živopisnijih indikatora od prosječnih i medijalnih plaća što znači da imamo jedan rast”, zaključio je.
***
Velimir Šonje rođen je u Zagrebu gdje je završio Ekonomski fakultet, magistrirao, i od 1990. do 1995. radio na Ekonomskom institutu u Zagrebu. U to je vrijeme kao savjetnik Vlade sudjelovao u timu koji je osmislio stabilizacijski program kojim je u Hrvatskoj 1993. zaustavljena hiperinflacija. Od 1995. do 2000. radi u HNB-u kao izvršni direktor sektora za istraživanja i statistiku. Od 2001. do 2002. godine obnaša funkciju predsjednika nadzornog odbora Raiffeisen društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, dok od 2002. postaje predsjednik NO Raiffeisen Investa, društva za upravljanje investicijskim fondovima. U periodu od 2000. – 2003. ujedno je i član uprave Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb. 2005. godine postaje Savjetnik Svjetske banke na nekoliko financijskih projekata u regiji jugoistočne Europe. Od 2008. do 2009. godine obnaša funkciju predsjednika uprave ICF Investa, a 2003. godine osnovao je je tvrtku Arhivanalitika čiji je direktor i danas.
Domagoj Juričić je savjetnik za upravljanje političkim rizicima u tvrtki MKPS. Bio je predstojnik Ureda predsjednice, a obnašao je i visoke dužnosti u Vladi i u diplomaciji. Radio je na globalnim regulatornim reformama za Svjetsku banku, redoviti je govornik za The Economist Impact te član Novog pariškog kluba. Diplomirao je novinarstvo u Zagrebu, specijalizirao se za transformacijsko vodstvo na Sveučilištu George Washington te za procjenu učinaka propisa na belgijskom College of Europe. Na berlinskom IBMI-u usavršavao se na polju međunarodne politike i međunarodnog prava.
Podcast Špica s Macanom realiziran je u suradnji s portalom Pogled.hr, dijelom grupacije Media Solutions u sklopu koje djeluju vodeći hrvatski regionalni mediji – Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list.
Kliknite da biste gledali sljedeću epizodu podcasta Špica s Macanom.
U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na osam lokalnih televizija – Z1, TV Nova Pula, TV Dalmacija, Jadran TV, Kanal Ri, VTV, Diadora TV i Osječka TV, a sve epizode dostupne su i za slušanje na Spotifyju https://bit.ly/spicaspotify.
Oznake: Krešimir Macan, Špica s Macanom, Podcast, Domagoj Juričić, velimir šonje
