ENG
Je li u Srbiji moguć mađarski scenarij?
Kako će dolazak Pétera Magyara na mjesto mađarskog premijera utjecati na odnose Mađarske s Hrvatskom i Srbijom? I što je novo u odnosima Srbije i Hrvatske? Tri su godine od masakra u osnovnoj školi Vladislav Ribnikar i godina i pol od pada nadstrešnice u Novom Sadu – što se promijenilo od našeg zadnjeg razgovora u siječnju 2025. pitamo političara i književnika Nenada Čanka i novinara Večernjeg lista Tomislava Krasneca.
Pobjeda Pétera Magyara i poraz Viktora Orbána u Mađarskoj otvorili su prostor za nove političke procese i preusmjeravanje dosadašnjih politika, pri čemu se i dalje radi o sustavu koji ostaje desno orijentiran, ali sada s izraženim proeuropskim smjerom, rekao je u podcastu Špica s Macanom srpski političar i književnik Nenad Čanak. „Dobre vijesti u Mađarskoj su da je Péter Magyar čovjek koji je proeuropski orijentiran i da je spreman raskrinkati klijentelističku mrežu Orbána. S druge strane, nemojte zaboraviti da Mađarska nikada u svojoj povijesti, osim ratnih godina Drugoga svjetskog rata, nije imala desniju vladu i parlament od ovoga koji ima sada. Desno, desnije i najdesnije, tako da tu nema čak ni nekakvog centra, kamoli ljevice, što je zabrinjavajuće”, rekao je Čanak.
Upozorio je da se političke promjene u Mađarskoj ne smiju promatrati površno niti kroz dojam trenutne slabosti ili snage pojedinih lidera te kako će promjena vlasti utjecati na Srbiju. „Kada mi netko kaže da je Vučić slabiji nego što je bio, to sve treba gledati iz jednog jasnog kuta. Ako kažeš za nekoga da je oslabio, to znači da danas ne može nešto što je jučer mogao. Nema ničega što Vučić danas ne može, a što je jučer mogao. Ipak, prva stvar koja je istinski udarac jest uskraćivanje pristupa europskim fondovima i pripremljenih milijardu i pol eura koje su trebale ući u Srbiju”, naglasio je Čanak.
Viktor Orbán godinama je bio simbol „balkanizacije” Europske unije, odnosno politike blokada, opstrukcija i rušenja zajedničkih dogovora unutar europskih institucija, naglasio je novinar Tomislav Krasnec. „To je bila balkanizacija Europske unije – na sastanke u Bruxellesu nije se dolazilo s mišlju kako ćemo nešto konstruktivno napraviti za zajednicu, nego kako ćemo probušiti europski konsenzus”, rekao je Krasnec, uspoređujući takvu političku dinamiku s načinom funkcioniranja nekadašnjeg jugoslavenskog predsjedništva, gdje je cilj često bio „minirati” dogovor umjesto postići zajedničko rješenje.
Orbánovim odlaskom promijenila se i atmosfera unutar Europske unije, što je oslabilo i političku poziciju Srbije u Bruxellesu. Krasnec ističe kako su pojedine članice EU-a godinama upozoravale da Srbija ne može očekivati europska sredstva bez ozbiljnijih reformi. „Kad je Orbán pao s vlasti, taj obrazac ponašanja se ispuhao. I onda je to i Vučiću oslabilo poziciju unutar Vijeća jer je uvijek bilo država članica koje su zagovarale to da se Srbiji malo oštrije da do znanja da pristupanje Europskoj uniji nije samo ‘sisanje novca’, nego i provođenje reformi, što Srbija godinama nije dovoljno dobro napravila. Uvijek je bilo država koje su govorile: moramo malo oštrije, ne samo mrkva nego i batina”, rekao je Krasnec.
Govoreći o odnosu Srbije prema Europskoj uniji i Rusiji, Čanak je istaknuo kako se službeni Beograd posljednjih godina sve više udaljava od europskih politika i vrijednosti te istodobno jača političke i sigurnosne veze s Moskvom. Prema njegovim riječima, Srbija je europski put dugo usporavala, a danas se, kako tvrdi, kreće u potpuno suprotnom smjeru. „Potpuno je jasno da bez EU-a kao najvećeg ekonomskog partnera, preko 80 % vanjskotrgovinskog prometa Srbije ide prema zemljama EU-a, tu jednostavno postoji neraskidiva ekonomska povezanost. S druge strane, Rusija je apsolutno Treći Reich 21. stoljeća, to je najveća opasnost za svjetski mir. Dakle, podržavajući tu istu Rusiju, Srbija se dovela u položaj međunarodnog izopćenika civiliziranog svijeta, a te Lavrovljeve riječi zapravo su bahatost koja proizlazi iz snage ruske špijunske mreže u Srbiji. Lavrov je bahat zato što mu se može. Trgovina oružjem s Rusijom, odnosno kupovina oružja od Rusije, posljedica je Vučićeva straha da će ga ubiti”, ispričao je Čanak.
Govoreći o gospodarskoj situaciji u Srbiji, Krasnec je istaknuo kako životni standard i ekonomska slika zemlje trenutačno ne ostavljaju dojam neposredne krize, zbog čega dio građana i dalje podržava postojeći politički model. Srbija i dalje održava stabilan tečaj, bilježi gospodarski rast i ima prostor za dodatno zaduživanje, što vlast koristi kao argument stabilnosti sustava. „Udio javnog duga u BDP-u u Srbiji nije toliko visok kao u Italiji ili nekim drugim europskim zemljama. Još uvijek ima prostora. Tečaj je stabilan, a gospodarski rast postoji. Ali ne smijemo zaboraviti, vremena su takva. Do sada, do ovog rata protiv Irana, bila su vremena jeftinog novca i niskih kamata kada je državama bilo relativno dobro”, kazao je Krasnec.
Čanak napominje kako se aktualni društveni i politički procesi ne mogu uspoređivati s promjenama koje su se dogodile u Mađarskoj nakon poraza Orbána, a ključna razlika je u tome što je u Mađarskoj postojala jasno organizirana politička alternativa sa stranačkom infrastrukturom i konkretnim programom, dok u Srbiji opozicijski prostor ostaje bez stvarnog političkog centra. „Studenti su ovdje zapravo podignuti na razinu nekog višeg bića koje će, navodno, riješiti probleme, uz poruku da su ‘svi političari korumpirani i isti’ i da to dosad nisu uspjeli učiniti. Time se, u biti, potpuno razgrađuje ono malo političkog života u Srbiji što je još postojalo”, rekao je Čanak i upozorio kako je dugogodišnja kombinacija korupcije, kontrole medija i političke zaštite vladajuće strukture dovela do sustava u kojem članovi stranaka na vlasti djeluju praktički iznad zakona.
Kao primjer naveo je slučajeve nasilja povezanih s članovima Srpske napredne stranke, za koje tvrdi da šalju poruku potpunog izostanka političke i pravne odgovornosti. „Nakon niza teških tragedija i slučajeva u kojima su ljudi izgubili živote zbog lošeg ili koruptivnog upravljanja, i dalje ne jenjava politički bahatluk. Čak i kada se dogode nasilni incidenti nad studentima, počinitelji bivaju politički zaštićeni i javno proglašeni herojima, što šalje poruku da je stranačka pripadnost iznad zakona, a time i iznad društva i institucija”, objasnio je Čanak.
Također, političke i društvene dinamike u Srbiji održavaju se kroz stalnu proizvodnju neprijatelja, pri čemu ekstremne i „mikrofašističke” skupine, kako ih naziva Čanak, nemaju stvarni politički sadržaj osim konflikta. Takvi obrasci funkcioniraju jer se politička mobilizacija temelji na strahu i stvaranju vanjskog ili unutarnjeg neprijatelja, bez kojeg takvi pokreti teško opstaju. U tom kontekstu Čanak koristi i ekstremne primjere iz javnog diskursa u Srbiji kako bi ilustrirao razinu polarizacije i propagandnih konstrukcija, ističući da se kroz takve narative opravdava društvena i politička radikalizacija. “Fašizam živi od neprijatelja jer nema na čemu drugome živjeti. Problem je u fašizmu što ni najbolji domaćin na svijetu ne može napraviti ni djelić onoga što prosječan fašist može obećati. Ali Srbija kao država u takvoj situaciji ne može si dopustiti da nema neprijatelja”.
Krasnec, s druge strane, u fokus stavlja i srpske odnose s Hrvatskom, posebno ističući rakete „Zagrepčanke” i vojnu dinamiku između država. Pritom naglašava da je objava takvih materijala u javnom prostoru, u kontekstu ponovnog uvođenja vojne obuke u Hrvatskoj i najava sličnih poteza u Srbiji, simptom šireg trenda jačanja sigurnosnih kalkulacija u Europi. „Nije to utrka u naoružanju, ali se u glavama političara i država sve više javlja razmišljanje koje prije desetak godina nije bilo toliko prisutno. Tko je u slučaju sukoba jači? Danas se diljem Europe sposobnost obrane i odvraćanja od napada sve više promatra kao ključna politička kalkulacija kojoj se gotovo svaki državni čelnik mora baviti”, zaključio je Krasnec.
Prethodni podcast na ovu temu pogledajte na poveznici https://bit.ly/spica13
***
Tomislav Krasnec je hrvatski novinar i autor koji se novinarstvom bavi od 1999. godine. Karijeru je započeo u Jutarnjem listu, gdje je radio kao istraživački novinar, reporter, urednik i dopisnik iz Sjedinjenih Američkih Država, a bio je i pokretač te prvi glavni urednik portala jutarnji.hr. Od srpnja 2011. djeluje kao dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa, gdje se specijalizirao za praćenje Europske unije, NATO-a te međunarodnih sudova u Haagu. Autor je paralelne političke biografije Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića pod naslovom „Neprijatelji iz čista mira“ iz 2024. godine. Dobitnik je nagrade „Marija Jurić Zagorka“, koju dodjeljuje Hrvatsko novinarsko društvo, za 2000. godinu.
Nenad Čanak je srpski političar, antiratni aktivist i književnik. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Subotici, a 2005. godine surađivao je s institutom Woodrow Wilson u Washingtonu na projektu o korijenima etnonacionalizma na Balkanu te je držao predavanja na sveučilištima Yale, Kent i Columbia. Politikom se bavi od 1990., kada je osnovao Ligu socijaldemokrata Vojvodine. Bio je zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije (1997. te ponovno 2007.–2016.) i u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine (2000.–2007. i 2020.–2023.). Na predsjedničkim izborima 2017. bio je kandidat za predsjednika Srbije. Za svoj antiratni angažman dobio je 2007. najviše priznanje Istarske županije, a 2015. odlikovan je Ordenom crnogorske zastave I. stupnja. Autor je više književnih djela, među kojima je i „Putnici za Molusiju“ (2025.).
Kliknite na poveznicu kako biste se pretplatili na YouTube kanal Špice s Macanom kako biste gledali sljedeću ili neku od ranijih epizoda podcasta Špica s Macanom.
Sve epizode dostupne su i za audio slušanje na Spotifyju http://bit.ly/spicaspotify i Apple podcastima https://apple.co/47hlYqB.
U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na deset lokalnih televizija – Z1, TV Nova Pula, TV Dalmacija, Jadran TV, Kanal Ri, VTV, Diadora TV ,Osječka TV, Blue TV i Libertas TV.
Podcast Špica s Macanom realiziran je u suradnji s portalom Pogled.hr, dijelom grupacije Media Solutions u sklopu koje djeluju vodeći hrvatski regionalni mediji – Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list u kojima možete svake subote i čitati novu epizodu podcasta.
Oznake: Špica s Macanom, nenad čanak, Špica s Macanom podcast, Tomislav Krasnec, Krešimir Macan
