ENG
Katja Vretenar – novinarka, PR stručnjakinja, znanstvenica – prava žena u muškom gradu
Jeste li znali da je Zagreb muški grad i da održava dominantno patrijarhalno uređenje, unatoč širenju debate o rodnoj ravnopravnosti? Niste? Naša Katja zna!
Katja Vretenar, dugogodišnja članica Manjgurinog tima, i njezin mentor, profesor s Fakulteta političkih znanosti Zlatan Krajina, zajedno su proveli istraživanje na temelju kojeg je nastao znanstveni rad Politike označavanja i patrijarhalna konstrukcija Zagreba.
U radu se analizira zastupljenost ženskih i muških imena u čak 3861 javnom nazivu na području grada Zagreba, a rezultati su više nego iznenađujući: čak 1032 ulice i trgova (27 posto) nose osobna imena muškog roda, dok svega 69 njih (1,8 posto) simboliziraju žene. Žene su zastupljene gotovo 15 puta manje od muškaraca, a ulice koje su im i posvećene obično se nalaze na periferiji, daleko od središta i važnih prometnica.
Zanimalo nas je otkud je došla inspiracija za temu i kako je izgledao proces istraživanja, pa smo joj postavili par pitanja.
Za početak, što te potaknulo na pisanje ovog znanstvenog rada?
Budući da smo dio društva koje karakteriziraju različite nejednakosti, bilo je za pretpostaviti da će se te nejednakosti odraziti i na prostor naše svakodnevice. Jer prostor zapravo jest društvo – on je nastao djelovanjem društva i njegova je ekspresija, čak i preslika.
Koliko ti je vremena trebalo za provedbu istraživanja?
Samo istraživanje trajalo je otprilike mjesec dana, a teorijski dio sam pisala nešto duže. Istraživanjem sam došla do velike količine podataka koje je potom trebalo detaljno analizirati i sistematizirati.
U kojem si dijelu istraživanja imala najviše poteškoća?
Definitivno u prikupljanju i sortiranju podataka, grad Zagreb ima jako puno ulica. 🙂
Što bi izdvojila kao posebno zanimljivo u istraživanju?
Kroz istraživanje smo otkrili kako tek 69 ili 1,8 posto ulica metaforički pripada ženama, što je 15 puta manje od zastupljenosti muškaraca u istom urbanom okolišu. Ako se i pojavljuju u urbanom prostoru, uglavnom su potisnute iz „uskog“ centra grada, na rubne, vanjske dijelove grada čime se naglašava njihova sporedna uloga u društvu.
S druge strane, imamo i Lenucijevu potkovu u centru Zagreba kojom izrazito dominiraju muškarci – to je još jedan od razloga zašto smo kroz istraživanje naglasili kako je Zagreb muškog roda.
Također, dio istraživanja su bili i spomenici, odnosno spomen ploče u Zagrebu pa je zanimljiv podatak kako veliki dio spomenika ženi pripisuje i zadaje ulogu majke – čak osam spomenika nosi ime Majka i dijete, a tu su i Pionirska majka, Krilo materino, Majčina igra, Dojenje, Majka doji dijete, Majka Zemlja, Pleti me pleti majčice – dakle – naš urbani prostor smješta ženu u privatnu sferu doma.
Imaš li u rukavu još koji znanstveni rad?
Nikad se ne zna! 🙂
Gdje zainteresirani mogu pročitati tvoj rad?
Rad je objavljen u znanstvenom časopisu „Politička misao“, a cijeli tekst dostupan je i na linku http://hrcak.srce.hr/file/259330.
Za kraj, što ti misliš o “muškom” Zagrebu?
Danas, u usporedbi s ranijim godinama, postoji svojevrsni trend rasta upisanosti žena u urbani prostor, no i dalje je riječ više o odsutnoj nego prisutnoj jednakosti. Definitivno moramo raditi na tome da se što više žena upiše u urbano tkivo Zagreba, no isto tako se rad na većoj inkluzivnosti javnih gradskih prostora mora odvijati na više frontova odjednom, ne zaustavljajući se na udjelu ženskih simbola.
Oznake: katja vretenar, muški grad
