Krešimir Macan: “Birači su igrali na sigurno”

Foto: Elena Popova
Petog srpnja u Hrvatskoj su održani parlamentarni izbori. Najavljivani kao izrazito neizvjesni, pokazali su da građanke i građani svoje povjerenje ipak uvjerljivo daju jednoj stranci – Hrvatskoj demokratskoj zajednici i njezinom čelniku, Andreju Plenkoviću. U prvom krugu konzultacija, Plenković je dobio potporu nacionalnih manjina, Hrvatske narodne stranke (HNS) i Reformista, odnosno potrebnih 76 ruku potrebnih za sastavljanje Vlade. Očekuje se da će nova vlada biti formirana do kraja mjeseca, kao i to da će imati manji broj ministarstava.
Rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj 2015. i 2016. i zadnjih anketa za izbore 2020.
Izborne rezultate za Glas Istre analizirao je naš Krešimir Macan koji je u ovom ciklusu izbora jako precizno uočavao trendove koji su se na kraju pokazali točnima. Tekst intervjua koji je dao Milanu Pavloviću prenosimo u cijelosti:
G.I.: Što je odlučilo ove izbore i koja je njihova glavna poruka?
K.M.: Svojedobno je Jim Messina, strateg Obamine kampanje 2012. rekao da birači nepogrešivo biraju onoga koji im jamči da će za četiri godine bolje živjeti, da je to kriterij broj jedan po kojem birači nepogrešivo biraju, mimo svih svjetonazora. Plenković im je u iznimno personaliziranoj kampanji poručio “Igrajte na sigurno” i zaokružite mene jer se “u krizi poznaju lideri” i to je im je bio “sigurniji” izbor, od nepoznatog Restarta, navodno pokvarenog brodskog motora u oluji, kojeg je nudio Bernardić, bez ikakvih jamstava. Hrvatska je dobila priliku ostati u normalnom desnom centru i ići naprijed, bez da je rob zahtjeva krajnje desnice. Dobro za sve, prvenstveno birače – Plenković je dobio čisti mandat da s novim HDZ-om 2.0 u kojem on ima svoje ljude povede zemlju iz krize, a imat će nikad bolju i jaču opoziciju – a ja uvijek volim reći da je svaka vlast onoliko dobra koliko joj je dobra opozicija. Optimist sam, kao i, vjerujem, većina građana danas. Ne samo zbog uspjeha HDZ-a, već i uspjeha Možemo prvenstveno, ali i Stranke s imenom i prezimenom, Fokusa i Pametnog pa i Mosta. Donose neka nova imena u političku arenu i veselim se debatama u ovom sazivu Sabora.
Slaba izlaznost
G.I.: Plenković je apsolutni pobjednik izbora, što pokazuje da Hrvati poput nekih drugih naroda imaju trajni kompleks autoritativnih lidera. Utisak je da su teme ove predizborne kampanje ipak bile donekle drugačije od onih koje su uobičajene pred izbore. Što to govori o stupnju demokratizacije našeg društva?
K.M: Da postajemo zrelo društvo u kojem su neka druga pitanja postala prioritetna, prvenstveno zbog ekonomske krize koja nam slijedi zbog recesije. Da ipak prvenstveno razmišljamo o svojoj budućnosti, a ne boljoj prošlosti za ustaše i partizane. Birači su imali pravo izabrati bilo koga, no odlučili su potvrditi nastavak mandata Plenkoviću, koji je ipak nakon dugo vremena ostavio Hrvatsku pred izbore u puno boljem stanju nego ju je zatekao. I ljudi su to osjetili prije svega na svojim buštama, plaćama koje su značajno rasle od minimalne do prosječne. Problem je za Hrvatsku da i naši konkurenti jednako i brže rastu pa da bi ih stigli moramo neke stvari stubokom mijenjati. To je sljedeći zadatak koji je pred vladom RH i birači su taj mandat dali Plenkoviću. Gledajte, HDZ je prvi put pobijedio u 1. izbornoj jedinici u samom centru Zagreba – to najbolje govori o tome što ti najzahtjevniji birači misle o Plenkoviću.
Izvor: Tportal
Nepravedni izborni sustav – za mandat od 9.330 do 14.988 glasova
G.I.: Koji su glavni uzroci debakla Restart koalicije, odnosno kako se u kontekstu nedavne pobjede Milanovića na predsjedničkim izborima može tumačiti ovakva dominacija desnog centra samo nekoliko mjeseci kasnije?
K.M.: Presudila je na kraju, uz lošu kampanju, niska izlaznost u kojoj su i HDZ, pa i IDS, pokazali da imaju organizacije koje mogu izvući birače na birališta, koroni usprkos. To su čak napravili Možemo i Most, no SDP tu sposobnost više nema. Dakle, Restart nije uspio nametnuti svoje teme kao ključne, stvoriti atmosferu promjene i na kraju su njegovi birači ostali doma. Potencijal je postojao, to se vidjelo u istraživanjima, od kojih je najbolji, kao inače bio IPSOS, no na dan izbora taj potencijal morate pretvoriti u glasove, zabiti golove u mreže protivnika. Džabe ste igrali cijelu utakmicu navodno dobro kad dobijete 3 gola u sudačkoj nadoknadi.
G.I.: Što u hrvatsku politiku donose novi igrači Domovinski pokret, Možemo i SSIP, i što znači uskrsnuće, za mnoge već prežaljenog, Mosta?
K.M.: Za početak donose konačnu konsolidaciju na desnici – pri čemu je HDZ otišao skroz u desni centar gdje i ima najviše birača, Domovinskom pokretu i Mostu su ostali krajnje desno, koje ima svoja ograničenja – recimo u mandatima 50:25 u korist centra, i onda se bore za iste birače što nije zahvalno. Most je dobrom kampanjom i novim licima dao neku novu motivaciju biračima da ih izaberu u odnosu na Škoru koji je nekako izgubio dah u samom finišu izbora. Ovo je prirodnija situacija, nego ona koju smo imali 2015. kada je Karamarko s Domovinskom koalicijom odveo HDZ krajnje desno pa je Most popunio prazan prostor na centru, iako im je prirodna pozicija krajnje desno. Možemo je čista nova lijeva zelena zdrava opcija nastala na protestu zbog spore obnove nakon potresa u Zagrebu i antikorupcijskom pokretu protiv Milana Bandića kojeg je pokrenuo Dario Juričan svojom kandidaturom za predsjednika RH. S druge strane, Možemo, Focus i SSIP su pragmatičnom koalicijom osigurali da u Saboru imamo ljude s imenom i prezimenom iz centra i liberalnih opcija – dići će kvalitetu rada Sabora.

Izvor: RTL
Izbori 2020: Male stranke na ljevici mogu poremetiti planove Restarta
G.I.: Očekivano VIII. izborna jedinica ostala je bastion lijevog centra, međutim nije li i taj rezultat na neki način debakl politike vodstva SDP-a jer sinergija nije donijela željeni učinak?
K.M.: Nakon 104.500 glasova 2016. – ako se zbroje Narodna koalicija (63.890) i IDS (40.725), 68.778 glasova 2020. je katastrofalan rezultat. Strateški i taktički promašena odluka da forsiraju koaliciju s IDS-om i PGS-om pod svaku cijenu, donijela je nikad manje mandata Restartu, samo 8 (6 + 3 2016.), a nikad više HDZ-u (4 umjesto 3 2016. godine), i još prolazak Katarine Peović iz Možemo i Marina Miletića iz Mosta.
G.I.: Što u tom kontekstu znače rezultati Grbina i Fabijanića, ali i dosadašnjih kapitalaca Jovanića i Obersnela?
K.M.: Rezultati govore o tome koliko uopće birači SDP-a cijene pojedine igrače pa i nositelja liste te koliko su teški na terenu, za razliku od rezultata Peđe Grbina. Kad imate preferencijalno glasanje nema skrivanje iza stranke, tu ste samo vi imenom i prezimenom.
G.I.: Može li Peđu Grbina ostvareni rezultat usmjeriti prema čelu SDP-a?
K.M.: Ovo je veliki povratak otpisanog i Peđa će igrati važnu ulogu u restartu SDP-a. Dobro je da Istra ima jednu takvu političku figuru u Saboru.
G.I.: IDS je dobio na izborima ono na što je i računao, ali se pritom našao u sastavu gubitničke koalicije. Može li mu to naštetiti, odnosno ne bi li za rejting stranke ipak veću težinu imala samostalno osvojena tri mandata?
IDS uvijek zna kako se postaviti i bitno im je da su na istome kao da su i išli samostalno jer jedino što se po izborima broji su mandati i to vlastiti. Oni mogu biti prevaga i s njima možete raditi u interesu prvenstveno Istre i IDS-a. Recimo takav pristup je pomogao da se dovršava istarski ipsilon u punom profilu do Učke, za što su birači sigurno nagradili i IDS, i Olega Butkovića, kao resornog ministra s impresivnih 12.576 preferencijalnih glasova u crveno-zelenoj izbornoj jedinici. IDS pametno ulaže već godinama i ovdje su čak na dobitku jer je Bernadić inzistiranjem na ulasku u koaliciju pod svaku cijenu, nanio štetu istarskom SDP-u i praktično darovao na pladnju pobjedu na lokalnim izborima u svibnju 2021.
G.I.: Glasovima za Katarinu Peović dio birača pokazao je da mu je dosadilo dugogodišnje formalno i salonsko ljevičarenje SDP-a te da želi nekoga tko snažnije stoji na tim pozicijama. Može li ta platforma ubuduće postati važniji politički faktor na ovim prostorima? Ima li potencijala i ljude za to?
K.M.: Možemo ima potencijala prerasti u zdravu zelenu lijevu opciju koja je godinama nedostajala na političkom tržištu. Vjerujem da su došli tu da ostanu. Veselim se intervencijama Katarine Peović u Saboru – frcat će iskre na sve strane, a birači će dobiti svoj glas. SDP je odavno izgubio kontakt s tim dijelom svojih birača, za razliku od IDS-a koji ga njeguje godinama jer bez baze nema niti rezultata.
G.I.: Anton Kliman nije miljenik središnjice, ali je drugi put uspio ući u sabor s tog “leda”. Bivši ministar turizma osvojio je puno više glasova od svog nasljednika, može li rezultat koji je ostvario značiti Klimanovu potpunu rehabilitaciju unutar HDZ-a?
K.M.: Plenković je mudro postupio kad je bacio sve adute na listu, od kojih je Kliman bio jedan od jačih i na neki način kvalificirao se za predstojeće unutarstranačke izbore na lokalnoj razini kao jedan od favorita. Lokalne organizacije trebaju voditi ljudi koji su se dokazali radom i u kampanjama, a Anton je jedan od tih. Ne bih se iznenadio da mu se ponude neke pozicije u izvršnoj vlasti.
Oznake: ispitivanja javnog mnijenja, politika u Hrvatskoj, Krešimir Macan, politička komunikacija, izborna kampanja, izborne ankete
Pročitajte i…