O lažiranju misterija

Misterij najskrivenijeg sefa na Pantovčaku, onog pokojnog predsjednika Tuđmana, nakon mnogobrojnih nagađanja, napokon je otkriven. Oko priče sefa podiglo se mnogo prašine… što se u njemu skriva, tko ga je otvorio, tko nije, tko ima ključ, tko nema ključ… i eto sada imamo i rasplet cijele te (napuhane) priče. Sve je počelo s jednom naslovnicom. Potom su bombastičnom mistificiranju pridonijeli i drugi mediji prenijevši vijest. I eto vraga, svi očekuju uz “iseljeničke milijune”, tajne dokumenti i tko zna što sve ne. Uzbuđenjima nije bilo kraja do stvarnog otvaranja sefa. Prema pisanjima jednog tjednika, neposredno nakon smrti prvog predsjednika Franje Tuđmana, njegovi bliski suradnici u glavnom su sefu pronašli izvode bankovnih računa u iznosu od oko dva milijuna tadašnjih njemačkih maraka hrvatskih iseljenika. Igrom slučaja, ta je tajna izašla na vidjelo baš sada kad se trebao otvoriti i taj posljednji sef, koji se nalazi u predsjednikovoj sobi za odmor. Kako piše na onom grafitu “kad ja tamo, a ono međutim”. Nit love, nit dokumenata, tek nešto odlikovanja, neki nevažni, osobni papiri Stjepana Mesića te prazna, plastična bočica poput onih za lijekove. A i bivši predsjednik je dobio po nosu jer je tvrdio da sef nije otvorio. Sve u svemu, ništa! Ova je priča očito služila za podizanje prodaje novina i gomilanje klikova, čime se ujedno podcijenilo publiku. No, to nije jedini primjer kojem smo ovih dana mogli svjedočiti.... 

Pročitajte više

Kada antilope, krave i bivoli lete poslovnom klasom…

Mnogi se još sjećaju tragičnog događaja avionske nesreće kada se američki zrakoplov USA CT-43 srušio u blizini Dubrovnika. Bilo je to 3. travnja, 1996. godine. Prilikom pada poginulo je 34 putnika, među kojima je bio američki ministar trgovine Ron Brown i novinar New York Times-a, Nathaniel Nashkada. S obzirom da tada on-line vijest nije bila toliko razvijena, za podrobnije informacije o događaju trebalo se čekati sutrašnje izdanje tiskanih novina. Upravo taj dan, kada je bilo najavljeno da ugledni gosti slijeću u Dubrovnik, HR – radio postaja Dubrovnik, uredno se na vrijeme pripremio i u zakazano vrijeme slijetanja, objavio vijest o dolasku. No ne samo da su objavili vijest koja se u normalnim okolnostima trebala dogoditi… dok su stanovnici Dubrovnika gledali kako iza brda suklja gusti dim od avionske nesreće, istodobno su poštovani slušatelji radija mogli slušati intervju s gospodinom Brownom. Hrvatski radio – radio postaja Dubrovnik učinio je vjerojatno najveću novinarsku pogrešku ikad. Ne samo da su najavili slijetanje aviona i dolazak američkog ministra u Čilipe, nego su i objavili intervju s njime. Dan danas se ovaj događaj u medijskim lekcijama radijskog izvješćivanja koristi kao Case, kao primjer koji se nikada ne bi trebao ponoviti. Unatoč svim pravilima novinarske struke da se najavljeni događaj mora provjeriti, svako malo se ponovi sličan gaf, no ima i onih koji nas mogu dobrano razveseliti. Sjetimo se tako velikog glazbenog... 

Pročitajte više

Autorska prava, blog i Facebook

Ukoliko pišete blog ili samo prenosite tuđe slike i linkove na blogu ili Facebooku, bez obzira da li ste toga svjesni ili ne, i na vaš rad se primjenjuje Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Svojim pisanjem stvarate novo autorsko djelo a vrlo vjerojatno u njega tu i tamo ubacite i dijelove tuđih autorskih djela (slika i tekstova). Dosta je pogrešnih shvaćanja u blogosferi oko ovog problema, najčešće zato što blogeri i FB-ovci nisu pročitali zakon. Što je autorsko djelo? Autorsko djelo je originalno, duhovno (intelektualno) ostvarenje iz književnog, umjetničkog i znanstvenog područja, koje ima individualni karakter i koje je na neki način izraženo. Za pojam autorskog djela bitno je da se radi o originalnom ostvarenju. Originalnost u smislu autorskog prava ne zahtijeva apsolutnu novost, već se traži tzv. subjektivna originalnost (izvornost), odnosno novost u subjektivnom smislu. Ovo dobro zvuči, a u praksi znači da se djelo smatra subjektivno originalnim ako autor ne oponaša drugo njemu poznato djelo. Zaštita autorskog prava traje za života autora i još sedamdeset godina nakon njegove smrti i predmet je nasljeđivanja. Zaštitu uživa „izražaj“ – zamjetljiv oblik (forma) određene ideje koja se postiže pomoću različitih sredstava izražavanja: pisana ili govorena riječ, pokret tijela, zvuk, različiti dvodimenzionalni ili trodimenzionalni oblici. Dakle, nije bitno naglasiti da li je nešto što ste napisali ili slikali i objavili  zaštićeno,... 

Pročitajte više

Zdravlje političara kao zdravlje nacije

„Predsjednik Obama trebao bi nastaviti s korištenjem žvakaćih guma za odvikavanje od pušenja,“ zaključio je Jeffry Kuhlman, šef zdravstvenog tima Bijele kuće. Amerikanci do takvih tančina poznaju zdravstveno stanje svog predsjednika. Memorandum o njegovu zdravstvenu stanju nalazi se na webu i svima je dostupan. Je li to potrebno? Jest! SAD je predsjednički sistem i građani se identificiraju s predsjednikom, čak se i stanje nacije iščitava kroz predsjedničko raspoloženje i reakcije. Poznato je da se Ameri loše hrane i imaju problema s pretilošću. Predsjednik treba poslužiti kao primjer i motiv građanima da zdravije žive. Čak i Obama mora promijeniti prehrambene navike, što treba djelovati motivirajuće na građane. Europsko iskustvo U Europi je drugačija situacija. Dominantna etika nalaže da zdravlje osobe bude njegova privatna stvar, koja se ne tiče nikog drugog. Osobni je odabir svoje zdravstveno stanje podijeliti ili ne s drugima. Dojam je da zdravlje predsjednika i ostalih državnih dužnosnika nema medijsku težinu. Nije zamijećena pokretačka i motivirajuća funkcija takovih izvješća. Čovječniji dojam, koji političare može približiti njihovim biračima i donijeti im simpatičniji imidž također nije eksploatiran. Tako Francuzi o zdravlju svog omiljenog predsjednika Francoisa Mitterranda nisu ništa znali, a čovjek je umro mjesec dana nakon odstupanja s predsjedničke funkcije od raka prostate. Sličnu situaciju imali smo i u Hrvatskoj,... 

Pročitajte više

Moć uvjeravanja: 1. međunarodna konferencija o retorici i kulturi komuniciranja

U organizaciji tvrtke Ciceron komunikacije, 18. i 19. ožujka 2010. godine, u hotelu Antunović, održat će se 1. međunarodna konferencija o retorici i kulturi komuniciranja «Moć uvjeravanja». Konferenciju će voditi ponajbolji hrvatski i inozemni stručnjaci – psiholozi, poslovni ljudi, autori knjiga o komuniciranju, predstavnici elektroničkih medija, znanstvenici, glazbenici i kulturnjaci s ciljem podizanja razine svijesti o važnosti retorike i komuniciranja. U sklopu predavanja i radionica, sudionici će imati priliku slušati o problemu treme uoči javnih nastupa, o bontonu i umijeću uvjeravanja, internet komunikaciji, predstavljanju pred kamerama, poslovnoj komunikaciji itd. Pri samom pogledu na teme konferencije, ističe se mnoštvo zanimljivih naslova, primjerice poput onog “Kako se dobro posvađati” o čemu će govoriti Ljubica Uvodić Vranić, psiholog psihoterapeut ili “Kako osusiti ves bez kvacica – „nova retorika“ u elektroničkim medijima (Facebook, blog, forumi, mobiteli)” novinara i književnika Renata Baretića. Program Ciceron konferencije potražite na službenim stranicama organizatora. SHARETHIS.addEntry({ title: "Moć uvjeravanja: 1. međunarodna konferencija o retorici i kulturi komuniciranja", url: "http://manjgura.hr/odnosi-s-javnoscu/moc-uvjeravanja-1-medunarodna-konferencija-o-retorici-i-kulturi-komuniciranja/" }); Read More →

Pročitajte više

Sljedeća stranica »