ENG
Krizno komuniciranje: U muci se poznaju junaci – Banka magazine
Ovo je naslov kolumne koju sam napisao za novi broj Banke na temu kriznog komuniciranja.
Fima, Agrokor, grad Kutina i Istarska županija primjer su dobrog komuniciranja krize, kako interno prema zaposlenicima i građanima tako i prema vanjskim javnostima. Zato su sve spremniji suočiti se s krizom
Volim ovih dana na predavanjima prepričavati već legendarno slijetanje Chelsey B. Sullenbergera III na letu broj 1549 US Airwaysa kao primjer kako i u najkritičnijoj situaciji pravi lider, pravi vođa dolazi do izražaja. Sully je rekao “Brace for impact“ iliti “Držite se čvrsto, pripremite se za udar“ i sletio na rijeku Hudson bez oba motora, kao da je riječ o uobičajenom slijetanju na pistu.
Koliko god danas cijeli taj događaj bio nevjerojatan, u biti je sve ono što očekujemo od lidera u kriznim situacijama – da smireno i iskoristivši najbolja znanja riješe novonastalu situaciju, koliko god zamršena bila. A tu nema odugovlačenja ili zabijanja glave u pijesak poput noja. Kriza se tek razmahala i trebalo je već mnogo ranije brzo i učinkovito djelovati.
li kako je to vrlo slikovito ovih dana rekao predsjednik HUP-ove Croindustrije i direktor Elektrokontakta Vladimir Ferdelji: “Da je lijek ne znam kako dobar, on mrtvacu više nije potreban.“
Elektrokontakt je značajan hrvatski izvoznik, koji drži 35 % svjetskog i 80 % europskog tržišta regulatora energije i štapnih regulatora, elektroničkih spojeva koji se ugrađuju u kuhinjske štednjake, i Ferdelji je od prvog dana izravno osjećao posljedice krize. Nije se libio javno ih iznijeti i upozoriti hrvatsku javnost na njene moguće posljedice, ako se ne poduzmu brze i učinkovite antirecesijske mjere, i postao svojevrsnim zaštitnim simbolom hrvatske industrije u krizi sa svojim brkovima.
Kriza je izazov svima, ali u njoj opstaju samo najjači, oni koji se pokažu kao lideri i tako si osiguraju vodeću poziciju na putu izlaska iz krize. No nije bitno samo vući dobre poteze, nekad ih je jednako bitno dobro iskomunicirati, kako interno prema zaposlenicima tako i prema vanjskim javnostima. Tako je Milan Horvat, predsjednik Uprave Fime, grupacije koja se, uz ostalo, bavi brokerskim, fondovskim i bankarskim poslovima, prvi javno objavio kako je najprije sebi smanjio plaću za 10 %, a onda i svima ostalima, jer kako sam kaže: “Da bi smanjio plaće zaposlenih svaki menadžment mora krenuti od sebe.“ Slijedio ga je nakon nekoliko dana Agrokor koji je smanjio plaće menadžerima za 10 %, ali preko priopćenja, a ne direktnim obraćanjem vlasnika i predsjednika Uprave Ivice Todorića. No poruka je poslana: zaposlenici znaju da su pred njima teška vremena, da se svi trebaju držati zajedno i izdržati, a sve s ciljem da ne dođe do otpuštanja radnika. Takve su tvrtke sada spremnije suočiti se s krizom jer djeluju homogenije i prema unutra i prema van, što ih čini manje ranjivima na novonastale situacije. Sve dok postoji povjerenje u lidere koji ih vode.
Dobra dva primjera u javnom sektoru, nažalost prilično usamljena do danas, su grad Kutina i Istarska županija. Kutina na čelu s Davorom Žmegačem još je u studenome prva usvojila plan za upravljanje krizom i razradila tri proračuna – crveni, plavi i sivi, svaki s većim postotkom smanjenja prihoda u proračunu i sada dnevno prate njegovo punjenje. Istarska županija predvođena županom Ivanom Jakovčićem jedina je donijela 10 mjera izravno namijenjenih za rasterećenje poduzetnika nudeći, među ostalim, povoljne kreditne linije u trenutku kad sve banke bježe od poduzetnika kao od okuženih.
Kriza je prilika i za povlačenje dugoročnih poteza, restrukturiranja koja u normalnim okolnostima nisu moguća. Tako je Croatia stočar, interesno udruženje mljekarske industrije, najavilo smanjenje otkupne cijene mlijeka za 10 %, što bi u nekim drugim okolnostima dovelo do prosvjeda proizvođača. Sada je izglednije da će svi shvatiti kako je to dugoročno najbolji potez, ako hoćemo sačuvati domaću proizvodnju mlijeka koja je zbog previsoke cijene otkupa počela posustajati pred jeftinim uvozom.
Krizno vrijeme je i vrijeme za strateške poteze – tri poznate tiskare Kratis, Bauer grupa i Gipa početkom godine počele su funkcionirati kao jedna tvrtka pod novim imenom Printera, dugoročno se pozicionirajući za izazovna vremena pred tom branšom.
Uz financijsku pogodila nas je i plinska kriza, i tu sam naišao na zanimljiv primjer. Tvornici akumulatora Munja plin je isključen kao i svima drugima u industriji, ali su posljedice bile drastične. Predsjednik Uprave Ivan Miloloža obavijestio je javnost ne samo o gubicima zbog prestanka proizvodnje već i o trajnoj šteti na strojevima, do koje je došlo prije svega zbog nepripremljenosti tvornice da ostane u potpunosti bez plina. Jer, ne možete uložiti 7,5 milijuna eura u novu liniju kroz nekoliko godina, da bi je potom ovakvim neoprezom ugrozili, ako već nemate alternativu. S druge stane na televizijsku je vijest da su se negdje u BiH zbog isključenje plina smrznuli pilići varaždinska Koka hladno odgovorila kako oni imaju osiguranu alternativu.
Jučer je izašao i tekst u Večernjem listu na temu kriznog komuniciranja, pa kako već niste pročitali pogledajte – Krizno komuniciranje – okrugli stol Večernjakova priloga Karijera
Više tekstova na temu krizno komuniciranje potražite ovdje.
Oznake: Krešimir Macan, Krizno komuniciranje, financijska kriza, Banka magazin
