Sve što niste željeli znati da se događa na Internetu i oko njega – WikiLeaks and Co

U svjetlu zadnjih vijesti koje je potaknuo WikiLeaks, a tiču se i Hrvatske, dva zanimljiva linka koji već dulje čekaju na objavu pod radno: The elusive founder of WikiLeaks, who is at the centre of a potential US national security sensation, has surfaced from almost a month in hiding to tell the Guardian he does not fear for his safety but is on permanent alert. Julian Assange, a renowned Australian hacker who founded the electronic whistleblowers’ platform WikiLeaks, vanished when a young US intelligence analyst in Baghdad was arrested. The analyst, Bradley Manning, had bragged he had sent 260,000 incendiary US state department cables on the wars in Iraq and Afghanistan to WikiLeaks. The prospect of the cache of classified intelligence on the US conduct of the two wars being put online is a nightmare for Washington. Više na http://www.guardian.co.uk/media/2010/jun/21/wikileaks-founder-julian-assange-breaks-cover. Obzirom da sam i sam u proteklih nekoliko mjeseci bio predmet interesa policije (a koliko znam, nalog s mojim imenom je otvoren tamo negdje do kolovoza minimalno), nije neko osobito čudo da sam u posljednje vrijeme razvio interes za proučavanje različith zakonskih rješenja u drugim zemljama a koje reguliraju ponašanje i ovlasti policije u ovim high-tech situacijama kao što je bila moja. Više na http://mrak.org/2010/06/17/medunarodni-cryptonomicon/.

Velika naftna katastrofa o kojoj sve znamo i još veća o kojoj ništa ne znamo

„…Nafta curi gotovo svaki tjedan, a određene močvare već dugo su potpuno beživotne. Stručnjaci se slažu da možda ni jedno drugo mjesto na Zemlji nije pretrpjelo veću štetu zbog izljeva nafte, a lokalno stanovništvo čudi se neprekidnoj pažnji koja se posvećuje izljevu u dalekom Meksičkom zaljevu…“ donosi tjedni prilog New York Times-a u Poslovnom dnevniku o zbivanjima u Nigeriji. Gotovo nevjerojatno da u današnje vrijeme globalne povezanosti i svih novopečenih oblika komunikacije, postoje katastrofe svjetskog značaja, za koje je rijetko tko uopće čuo. Svakodnevno nas mediji bombardiraju izvješćima iz Meksičkog zaljeva, ali o katastrofi u delti Nigera rijetko kapne pokoja informacija. Za čišćenje i eliminiranje štete uz obalu SAD-a British Petroleum, odgovoran za izlijevanje nafte, isplaćuje milijarde dolara štete. Rješenja za zaustavljanje izljeva traže se po cijelom svijetu, pa je SAD tako prihvatio možda spasonosno rješenje iz Hrvatske. Naime, radi se o patentu grupe stručnjaka okupljene oko brigadira Hrvatske ratne mornarice Roberta Kramarića, koji su ideju već iskoristili za uklanjanje tropske alge Caulerpa taxifolia u Starigradskom zaljevu. Preciznije o Kramarićevoj ideji saniranja eko katastrofe pročitajte na Poslovni.hr. Royal Dutch Shell i Exxon Mobile, odgovorni za izljeve u Africi, uopće ne pokušavaju sanirati štetu, ne nastoje si niti osvjetlati imidž, kako je to BP bezuspješno pokušao. Uništavajući nigerijsku floru i faunu, potkupljuju lokalne čelnike i nesmetano nastavljaju sa stravičnim onečišćenjem. Stručnjaci procjenjuju da se u deltu Nigera posljednjih pedesetak godina izlilo čak 2 100 milijuna litara nafte. U Meksički zaljev po procjenama isteklo je oko 540 milijuna litara nafte, znači malo više od četvrtine ukupnog onečišćenja delte Nigera. Koji je razlog medijske indisponiranosti nigerijskog slučaja? BP je postao planetarno popularan kao drugi pojam za korporativno zlo. To se dogodilo zbog tzv. malog čovjeka. BP-evu komunikacijsku katastrofu nisu prozrijele velike medijske kuće, već ljudi koji nemaju medijsko zaleđe, na forumima, blogovima i [...]

BP aka British Petroleum – kako ne smije izgledati krizno komuniciranje

Posljednjih mjeseci, osim Nogometnog prvenstva u JAR-u glavna tema je ekološka katastrofa u Meksičkom zaljevu, koju je prouzročio British Petroleum. Onečišćenje je nastalo istjecanjem nafte iz uništenih instalacija platforme BP-a, koja je, nakon eksplozije i požara, potonula 21. travnja. Do danas je, prema procjenama iscurilo više od 540 milijuna litara, a svakodnevno istječe između 5,5 do 9,5 milijuna litara nafte. Nažalost još uvijek nisu pronašli rješenje kojim bi se u potpunosti zaustavilo isticanje nafte. Nekoliko tjedana od početka izlijevanja nafte u BP-u su shvatili da im imidž baš i nije pozitivan. Prijašnjih su godina ulagali velike novce u marketing kako bi se prikazali kao najzelenija kompanija koja se bavi crpljenjem crnog zlata. Nakon ekološke katastrofe koju su izazvali uštedama na sigurnosti platforme, pokušali su povratiti veoma poljuljani eko imidž. Zakupili su par ključnih pojmova kao „oil spill“ na Google-ovoj, Yahoo-ovoj i Bing-ovoj tražilici. Na taj potez su se odlučili, kažu u BP-u, kako bi se ljudi lakše mogli informirati o naporima koji su poduzeti kako bi se bušotina začepila i nastala šteta sanirala. Osim zakupljivanja termina na tražilicama aktivirali su se na društvenim mrežama Twitteru i Facebooku. Na društvene mreže su plasirali svoje informativne filmove o strategiji uklanjanja štete i dosadašnjeg rada. Tako na jednom info clipu možemo vidjeti volontere koji na praktički neonečišćenoj plaži u čistim, novim čizmama čiste naftu koje zapravo nema: BP-evo umivanje okaljanog imidža bilo je vrlo prozirno i naglo, što je javnost odmah pročitala. Napali su ih zbog 50 milijuna $ uloženih u vraćanje ugleda kompaniji, umjesto za saniranje štete. Stvorio se dojam da rade samo na vlastitom imidžu, umjesto na rješenjima za zatvaranje bušotine i zbrinjavanje lokalnih ribara i drugih koje ova katastrofa izravno pogodila. Kako to inače biva u slučajevima lošeg i neiskrenog kriznog komuniciranja, javnost lako prepozna podvale i izbjegavanje odgovornosti te [...]

Pripazite – glasine na Internetu nikada ne umiru…

Jutarnji list nas je svojim tekstom o hakerima naoružanim Nokijim mobitelima podsjetio kako se nezaključene situacije mogu vratiti u medijski prostor svakog trena.

Pojava phishinga u Hrvatskoj – kako ga spriječiti i liječiti

Po prvi puta u hrvatskoj internet povijesti pojavio se primjer Phishinga – u ostatku svijeta vrlo raširenog načina krađe korisničkih podataka. Ovoga puta mamac je bila hrvatska stranica OTP banke. Ukratko objašnjavamo što je phirshing i kako se korisnici ali i organizacije mogu zaštiti od njega.

Krizno komuniciranje – najvažnije je govoriti istinu?

Krešimir Macan i Aleksandra Kolarić gostovali su u emisiji Provjereno Nove TV. Objašnjavaju kako i zašto krizno komunicirati kroz slučajeve Karlovačke pivovare, Radimira Čačića i Baxtera. Iz novinarskog kuta Sanja Modrić i Anita Malenica objašnjavaju svoj odnos s PR-ovcima:

Toyota pred izazovom – hoće li uspjeti nadvladati krizu?

Toyotini problem nikako ne prestaju. Američki Odjel za promet objavio je 4. veljače kako istražuje moguće probleme na kočnicama na Toyota 2010 Prius. To je samo nastavak niza loših vijesti o podnim prostirkama i ljepljivim akceleratorima na kočnicama što je na kraju rezultiralo masivnim opozivom raličitih modela Toyotinih vozila. Podsjetimo, Toyota je krajem siječnja objavila kako povlači osam modela s europskog i kineskog tržišta zbog kvara na papučici gasa koja se može zablokirati i nekontrolirano ubrzavati auto. Radi se o modelima: Auris, Avensis, Aygo, Corolla, iQ, RAV4, Verso i Yaris. Japanski poslovni dnevnik Nihon Keizai izvijestio je kako je najavljeno i povlačenje 270 tisuća hibridnih vozila Prius u SAD-u i Japanu. Toyota se danas bori s rješavanjem problema opoziva od oko 4,5 milijuna svojih vozila diljem svijeta. Stručnjak za krizni menadžment Eric Dezenhall u intervjuu za NPR objašnjava kako kompanije mogu minimalizirati štetu i ponovno izgraditi povjerenje kupaca poslije noćne more u odnosima s javnostima. Autor knjige „Damage Control: Why Everything You Know About Crisis Management is Wrong” savjetuje što zapravo treba napraviti kada se jedna velika kompanija nađe u pravoj krizi. „Ovdje nailazimo na tri elementa koja se moraju posebno razgraditi. Radi se o mehaničkom, operativnom i na posljetku PR elementu“, smatra Dezenhall. Mehanički element podrazumijeva popravljanje problema što je dobra vijest za Toyotu ako imaju riješenje kao što tvrde, a povlačenje milijuna automobila iz prodaje radi popravka drugi je korak. I na kraju, tu je PR element koji je neminovno na prvi dojam jako loš naročito kada se radi o kompaniji koja je pod stalnim povećalom javnosti poput Toyote. Vrlo često velike kompanije zapravo i nisu spremne na ovakve situacije, a uvriježeno je mišljenje javnosti kako moraju biti. Toyota je čini se na pravom putu ka popravljanju svoga imidža u javnosti. Naime, predsjednik Toyote, Aiko Toyoda, ispričao se [...]

Kako vas pogreška u odnosima s javnošću može stajati milijarde – Dubai World

Proteklih desetak dana potresao nas je novi krizni val izazvan navodnim bankrotom Dubaija. Paniku među ulagačima izazvala je vijest da bi Dubai World mogao zatražiti moratorij od pola godine na gotovo 59 milijardi dolara obveza koje upravo dospijevaju, a potom provesti preustroj. Ulje na vatru dolio je svojim izjavama Abdul-Rahman al-Saleh, čelnik ministarstva financija emirata Dubai: “Vlada jest vlasnik, no budući da se ta tvrtka bavi različitim aktivnostima i izložena je različitim vrstama rizika, još je prilikom njezinog utemeljenja utvrđeno da vlada za nju neće jamčiti.” Umjesto objašnjenja što se točno događa, on je prozvao investitore koji „moraju preuzeti dio odgovornosti!?“ Zaduženost emirata Dubai ukupno iznosi oko 80 milijardi dolara, od čega oko 60 milijardi otpada na Dubai World. Isti se čelnik kasnije požalio kako je reakcija na prošlotjednu najavu restrukturiranja Dubai Worlda i zahtjeva za najmanje šestomjesečnim moratorijem otplate dugova te kompanije bila “pretjerana i neopravdana jer najavljeni potezi su ispravni i koristit će svim uključenim stranama. To je mudra odluka koja dugoročno služi interesima svih uključenih strana, iako ne i kratkoročno.” Opet je izostalo stvarno objašnjenje što se događa. Prekjučer je Dubai World, nakon što je prošlotjednom komunikacijom izazvao drastičan pad burzovnih indeksa diljem svijeta objavio kako vodi “konstruktivne” razgovore s bankama radi restrukturiranja oko 26 milijardi dolara duga te najavio veću transparentnost u budućnosti riječima „Dubai World namjerava usvojiti politiku redovite komunikacije s javnošću i redovito će izvještavati o tijeku preustroja.“ Gubici na svjetskim burzama izazvani vijestima iz Dubaija u kojima se spominju samo milijarde dolara, također se broje u milijardama dolara. Jesu li gubici mogli biti manji da su sve ove vijesti drugačije predstavljene javnosti? Dvije su pogreške ključne: odabrano je savršeno pogrešno vrijeme za priopćenje u kojem nije bilo dovoljno kvalitetnih informacija za investitore izravno pogođene nastalom situacijom. Objava je izašla upravo u vrijeme Kurban [...]

Škegro i boca, ponovo – upravljanje on line reputacijom

1996., Zagrebački velesajam: dok predsjednik Tuđman potpisuje neke protokolarne papire, iza njegovih leđa ministar gospodarstva Borislav Škegro sprema bocu žestokog pića ispod sakoa. 2001. izlazi film Rajka Grlića i Borisa Mirkovića „Novo, novo vrijeme.“ U njemu je prvi puta javnosti prikazana scena Škegre kako otuđuje bocu. Bila je to samo zgoda kojoj su se svi nasmijali, a glavni akter se sve do 11.11.2009. nije imao potrebu izjasniti što se iza Tuđmanovih leđa tada doista odvijalo. 2009., web portal časopisa Lider objavljuje članak o Škegrinom mogućem ulasku u Vladu na mjesto ministra gospodarstva. Kao i mnogo puta prije, dežurni intelektualci i forum komentatori uhvatili su se u koštac s vrijeđanjem junaka članka. Napali su ga prvenstveno za njegovu nesposobnost (stalni komentar za bilo kojeg političkog aktera), što nije dotičnog jako pogodilo. Ono što je Škegru izgleda razljutilo bio je navod da je ukrao bocu whiskey-a prilikom otvaranja Zagrebačkog velesajma davne 1996. Ulogirao se kao „Škegro osobno“ i obračunao s nepoznatim napasnicima. Do predzadnjeg mjeseca 2009. nije imao potrebu komentirati taj događaj iz 1996! Što je Škegru potaklo na čitanje teksta o nečemu s čim je dobro upoznat, možda pozitivni komentari o njegovom povratku u visoku politiku? Za inače staloženog čovjeka, ovaj neracionalni čin davanja važnosti raspravici nekoliko kritičara u kutku bespuća Interneta, u najmanju ruku je iznenađujuć. Moguće da je to bio samo nepromišljen postupak, kojim Škegro dokazuje da je, kao i mi, samo čovjek. Škegro se morao do sada naučiti nositi s medijima, koji mu nikada do sada nisu bili previše skloni. Taj potez pomicanja pažnje na bocu možda je čin političkog spina. Moguće da je istraživačkim novinarima promakla neka bitna činjenica o dogovoru premijerke i Borislava Škegre, dok su morali retke puniti za nas nebitnim informacijama. Internet kao medij kojeg su, u puno većoj mjeri prihvatili mladi, Škegrin postupak [...]

PRIBA 2009 – Važnost PR-a i interne komunikacije u krizi

U prohladnoj Zenici 16. i 17. listopada se održavala četvrta konferencija ‘Udruge za odnose s javnostima u BiH – PRIBA‘. Tema ovogodišnjeg okupljanja bila je sveprisutna kriza pred kojom je, kako u Hrvatskoj, tako i u cijeloj regiji nemoguće zatvoriti oči. Konferenciju je otvorio gosp. Miralem Galijašević, premijer Zeničko-dobojskog kantona, a prije službenog ‘govorničkog’ otvorenja, Amra Odobašić – predsjednica udruženja, Vedran Peršić o kojem će biti riječi kasnije te Ivan Glibo su išli na poribljavanje rijeke Bosne, što je simbolični čin budući da Zenica slovi kao industrijski grad opterećen zagađenjem. Domaćin i moderator konferencije bio je Ivan Glibo, dopredsjednik PRIBA-e. O „Budućnosti internih komunikacija i ulozi profesionalaca u krizi s posebnim naglaskom na važnost odnosa s javnošću u vrijeme krize“ te „Izgradnji i održavanju povjerenja, kao i ugleda i imidža u vrijeme krize“ raspravljali su i predavanja držali stručnjaci na području odnosa s javnošću iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Hrvatske. Čast prvog predavača pripala je profesoru Milenku Đuriću iz Beograda koji je govorio o sustavu ranog upozorenja i izradi scenarija u krizi. Glavna teza njegova izlaganja jest da zapravo imamo ‘novu normalnost’ koja je poslovanje u kriznim situacijama. On, kao i većina predavača o kriznom komuniciranju, naglašava da je ključna brzina reagiranja. Ujedno, tipologija krize je gotovo nemoguća, ali može se odrediti vjerojatnost određenog tipa krize u nekoj cjelini, odnosno na nekom području. Slijedio je Vedran Peršić iz Sarajeva, potpredsjednik PRIBA-e i brat od Zlatana (ovo je bilo učestalo ponavljana šala, pa je valjalo spomenuti ovdje, Zlatan je inače PR-ovac u tamošnjem Ministarstvu zdravstva). Preventivno komuniciranje – zašto kontinuirano komunicirati bio je naslov njegove prezentacije tijekom koje je među ostalim naglasio važnost da se u krizi kaže sve, da se sve kaže brzo i da sve rečeno bude istina. O odnosu prema zaposlenicima u vrijeme krize, činjeničnom stanju [...]

Next Page »