Trebaju li PR-ovci držati prste podalje od uređivanja Wikipedije?

Wikipedija – prva linija informacija na internetu. Nebrojeni je učenik, student pa i poslovni čovjek napisao sastav/seminar/brief služeći se Wikipedijom. Praktična je, daje podatke o svemu i svačemu (ako ne vjerujete, ukucajte bilo koju riječ i dva sata kasnije shvatite kako ste od obične provjere pravopisnog pravila završili tako da uživljeno čitate članak o novim alatima u brodogradnji. Slično se događa i korisnicima foruma). Koristan je alat PR-ovcima i novinarima za bilo kakvu informaciju, naročito u ovim užurbanim vremenima kad se od njih zahtijeva da reproduciraju tekst u kratkom roku.

Wikipedija može PR-ovcima biti korisna i na drugi način. Ako vam je klijent velika tvrtka s dugom povijesti, tvrtka s velikim utjecajem, osoba od javnog značaja, kulturni događaj itd., dobro je imati članak i van vaše vlastite stranice u formatu koji publika već dobro poznaje. Wikipedija je enciklopedija u kojoj poželjno što više informacija. Članak o klijentu na Wikipediji je dobar način da sami sažmete bitne informacije i budete sigurni da svaki put kad je netko izgugla dobije podatke za koje bi se inače morao probijati po bespućima interneta. Zašto Wikipedija? Jednostavno, ljudi joj vjeruju. Neće se svakomu dati surfati po kompliciranim web stranicama da bi našao podatak koji može dobiti jednim klikom. Ako mu informacija nije nužno nužno potrebna, odustat će. Wikipedija zahtijeva samo jedan klik.

xkcd.com ima zanimljiv grafički prikaz kako izgleda provođenje vremena na wikici

Ako se upustio u nasumično surfanje stranicama Wikipedije, neka naiđe i na vašu i neka ona bude informativna. Pritom valja uvijek imati na umu…

Wikipedija NIJE mjesto za promidžbu klijenata!

Često se pojam PR-ovca svodi na osobu koja manipulira mišljenjem javnosti u korist klijenta, a prerijetko se spominje temelj odnosa s javnošću – pružanje informacija.

Vjerojatno zbog činjenice da i PR-ovci to znaju zaboraviti, ponekad znaju prijeći granicu. Britanski institut za odnose s javnošću na takve je reagirao izdavanjem uputa u kojima sugerira PR-ovcima da ne pišu sami članke, nego da se ograniče na predlaganje izmjena članaka i tako spriječe potencijalni sukob interesa.

Pritom oni ne misle samo da bi se šteta očitovala u porastu broja epiteta koji opisuje neku tvrtku, organizaciju ili osobu (zamišljamo bijes administratora kad bi se stranice počele puniti pridjevima „revolucionaran“, „inovator“, „prvi u svojem polju“, „lider u regiji“), nego prvenstveno na „mračnu stranu PR-a“. To je onaj dio odnosa s javnošću (koji zapravo i nije odnos s javnošću nego odnos PROTIV javnosti) koji se služi nepoštenim taktikama da bi uzdigao vlastitog klijenta i potkopao konkurenciju. Zlonamjerni bi PR-ovac tako u stranicu konkurencije mogao dodati informacije o skandalima koji su je potresali, o sumnjivom poslovanju, izmišljati poslovne rezultate i na druge načine naškoditi.

Treba li zbog takvih ograničiti pristup na Wikipediju onim PR-ovcima koji, kad bi je uređivali imajući pritom uvijek na umu da je Wikipedija „slobodna enciklopedija“ i da takvom želi i ostati? Slobodnom od neobjektivnosti, uljepšavanja i medijske galame. Je li ovakav scenarij uopće moguć?