Đikić i Raspudić o Thompsonu: Njegov fenomen je više od glazbe, no zašto se više ne oglasi?

piše Urednik Manjgura, 14. lipnja 2025.

Fenomen Marka Perkovića Thompsona i razlozi njegove dugotrajne popularnosti, reinterpretacija povijesnih simbola te izazovi s nasljeđem iz prošlosti teme su o kojima u posljednjoj epizodi druge sezone Špice s Macanom razgovaraju filozof i saborski zastupnik dr. sc. Nino Raspudić i novinar, scenarist i pisac Ivica Đikić. Kroz osobna iskustva i analize dotiču se i pitanja političke pasivnosti, uloge UDBA-e u društvu, ali i potrebu za novim političkim snagama koje bi donijele stvarne reforme.

Petog srpnja Marko Perković Thompson nastupit će na najvećem koncertu u povijesti Hrvatske, a ujedno i najvećem komercijalnom koncertu na svijetu, što je potaknulo razgovore o tajni njegova uspjeha, ali i o politici, vjerskim motivima te emocionalnoj povezanosti s publikom. Upravo o tim temama razgovarali su Ivica Đikić i Nino Raspudić u posljednjoj epizodi druge sezone Špice s Macanom.

Thompsonov uspjeh ne može se objasniti samo glazbom i glazbenim talentom. „Mislim da je njegov fenomen sastavljen od malo više elemenata“, objašnjava Đikić, spominjući politiku i koketiranje s tematikom rata, bilo Drugog svjetskog ili Domovinskog, kao i vjerske motive u njegovim nastupima. Dodaje da je i teška obiteljska situacija sa sinom dodatno pojačala emocionalnu povezanost izvođača i publike.

Politička pasivnost javnosti i samih javnih osoba često je veći problem od same politike. „Nije kod Thompsona sporna politika i politizacija, nego je sporno zašto se više ne oglasi; mogao je tako reći da bi volio da ga dočeka gradonačelnica“, govori kroz smijeh Raspudić, misleći na svoju suprugu, Mariju Selak Raspudić, kandidatkinju za gradonačelnicu Zagreba na lokalnim izborima 2025.

Osim Thompsonovog fenomena, razgovor se dotaknuo i drugih tema, među kojima je bila i Đikićeva svjetski poznata serija „Novine“. U njoj se kroz likove poput Blage Antića i Izudina Bajrovića prikazuje kompleksna uloga UDBA-e i mračniji aspekti komunističkog režima. „U komunizmu nije bilo slobode govora, ali nije sve bilo crno,“ kaže Đikić, prisjećajući se života svojih roditelja, djece poraženih vojski iz Drugog svjetskog rata, koji su, dodaje, uspjeli živjeti relativno normalno dokle god se nisu bavili politikom. Dodaje kako su službe poput UDBA-e bile „psi čuvari“ koji su izvršavali, a ne donosili odluke, što je često mistificirano u javnosti.

Ipak, iako je prošlost još uvijek duboko prisutna, najveći izazovi prema kojima Hrvatska danas ide odnose se na političku transformaciju i reforme. „Reformu ne može napraviti HDZ. Istinsku promjenu može donijeti samo nova politička snaga jer postojeći sustavi su previše ukorijenjeni i ne mogu ništa promijeniti,“ navodi Raspudić. S druge strane, države će biti dominantnije od pojedinca i slobodnog tržišta. „Ako ćemo odvajati 5% za vojsku, to će promijeniti naš doživljaj države i života u njoj. Država će biti prisutnija i autoritativnija, što nosi i dobre i loše strane,“ zaključuje Đikić.

***

Dr. sc. Nino Raspudić, doc. je filozof, književnik, književni kritičar, prevoditelj i publicist. Rođen je u Mostaru gdje je pohađao osnovnu školu, dok je srednju školu završio u Trevisu u Italiji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1999. godine diplomirao je filozofiju i talijanski jezik i književnost, magistrirao je 2004., a doktorirao 2008. godine. Docent je na katedri za talijansku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoj ulazak u politiku najavljuje 24. svibnja 2020. godine tijekom gostovanja u emisiji Nedjeljom u 2, a 5. srpnja 2020. održani su izbori za zastupnike u Hrvatskom saboru te je izabran za zastupnika na listi Mosta, kao nezavisni kandidat na listi u 2. izbornoj jedinici. U travnju 2024. napustio je Most sa svojom suprugom Marijom Selak Raspudić.

Ivica Đikić, novinar, književnik i scenarist bosanskohercegovačkoga podrijetla, politički je komentator za tjednik Novosti. Prethodno je pisao za Slobodnu Dalmaciju, Feral Tribune i Novi list. Bio je glavni urednik Novog lista i Novosti. Objavio je romane Cirkus Columbia (2003.), Sanjao sam slonove (2011.), Ponavljanje (2014.), Beara – dokumentarni roman o srebreničkom genocidu (2016., 2024.) i Ukazanje (2018.). Posljednji roman je Divlji kvas (2024.). Dobitnik je nagrade Meša Selimović, nagrade Tportala za roman godine, Kočićeva pera i priznanja Krunoslav Sukić. Knjige su mu prevedene na sedam jezika. Autor je i scenarist dramske serije Novine / The Paper (2016. – 2020.) u režiji Dalibora Matanića. Koscenarist je dugometražnih igranih filmova Cirkus Columbia (2010.) u režiji Danisa Tanovića te Visoka modna napetost (2013.) redatelja Filipa Šovagovića.

Kliknite da bi gledali sljedeću sezonu podcasta Špica s Macanom.

U drugoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na osam lokalnih televizija – Mreža TV, Z1, Libertas TV, Trend TV, TV Nova, TV Jadran, TV Dalmacija i Osječka TV, a sve epizode dostupne su i za slušanje na Spotifyju https://bit.ly/spicaspotify.