ENG
Ima li mjesta za knjižnice u online svijetu?
Danas kada je virtualni svijet zavladao i kada je teško zamisliti kako je svijet izgledao prije Interneta i novih medija, sve više se okrećemo Internetu kao sredstvu poslovanja. Komunikacija s klijentima i potrošačima putem društvenih mreža postala je svakodnevica. Internet je postao sredstvo poslovanja i informiranja. Kako bi došli do informacija sve se manje okrećemo knjižnicama, a sve više „svemoćnom Internetu“.
U Hrvatskoj knjižnice imaju profile na Facebooku koji im služe za direktnu komunikaciju s klijentima – Knjižničari odgovaraju na upite članova i obavještavaju ih o događanjima i novostima vezanim uz rad knjižnice. No, još uvijek kako bismo posudili knjigu moramo doći u knjižnicu, a u današnje vrijeme kad se skoro sve što poželite možete dobiti jednostavnim klikom miša, ostavlja se prostor u kojem bi knjižnice dodatno mogle unaprijediti svoje poslovanje. Koji bi to bio sljedeći korak koji bi knjižnice mogle napraviti kako bi se što više približile svojim članovima?
SAD su po pitanju korištenja novih medija, nekoliko koraka ispred nas
Amerikanci su popularnim Kindleom uspjeli učiniti nešto što se prije par godina činilo nemogućim – E-knjige su postale popularnije od tiskanih izdanja. Sredinom ove godine Amazon je objavio podatak kako su E-knjige nadmašile prodajom knjige s tvrdim uvezom. Zanimljiva je i činjenica da su se isti podaci objavljeni i za Veliku Britaniju u kojoj se Kindle pojavio tek prije dvije godine.
Razlozi zašto su ove knjige toliko popularne leže u tome što knjige možete naručiti online, a i stignu vam na vrata bez da ste morali napustiti dom i otići do knjižnice. Elektronička izdanja knjiga su jeftinija, a ne treba ni spominjati kako su praktičnija i zauzimaju manje prostora te ih je lakše uzeti sa sobom kad idete na odmor ili putovanje.
Od nedavno je Amazon pokrenuo i prvu on line knjižnicu koja je u rujnu ove godine sadržavala ogromnih 200 000 naslova. Za cijenu od 79 dolara godišnje, korisnici Kindlea mogu posuditi jednu knjigu mjesečno bez naknade i roka vraćanja, a nikad niste u opasnosti da knjiga koju želite neće biti dostupna. Ovakva knjižnica pokazala se kao odličan poslovni potez jer je većina članova, nakon što bi besplatno pročitali neku knjigu, najčešće kupila drugu knjigu istog autora ili nastavak iste. Knjižnice u Americi uz tiskana izdanja također iznajmljuju i E-knjige, ali tu su naišle na problem jer svi izdavači online izdanja nisu spremni ustupiti svoje naslove knjižnicama iz straha od pada profita. Samo dva od šest najvećih distributera ustupaju svoja izdanja knjižnicama. Cijene E – izdanja za knjižnice su dva do tri puta skuplje nego za obične korisnike, a budući da knjižnice mogu ova izdanja kupovati samo direktno od izdavača primorane su plaćati visoke cijene.
Nacionalne digitalne knjižnice
Na Američkom sveučilištu Harvard prošle godine pokrenuta je i prva Nacionalna digitalna knjižnica u Americi. Knjižnica će sadržavati sva digitalna izdanja koja sadrže knjižnice, muzeji, arhive i bilo koji drugi digitalni sadržaj za koji procjene kako je relevantan i da ga žele podijeliti s javnošću. Ovu vrstu knjižnice već godinama uspješno vodi i Europska Unija.
Europeana je platforma za slobodno pretraživanje 2 milijuna digitalnih objekata različitih digitalnih knjižnica. U digitalne objekte ubrajamo filmove, fotografije, slike, karte, rukopise, knjige, novine i arhivske zapise. Europeana omogućuje direktni pristup digitalnim objektima i podacima o autorskim pravima. Uz svaki digitalni objekt nalazi se poveznica prema mrežnom mjestu originalnog digitalnog objekta.
Zbog čega je potrebna nacionalna digitalna knjižnica pokazuje i američki primjer s početka godine. Američki nacionalni arhiv objavio je on line kompletan popis stanovništva iz 1940. godine, koji je sadržavao podatke o 132 milijuna ljudi. Stranica je u prvi nekoliko sati od objavljivanja imala 37 milijuna page viewa. Iz Arhives.com objavili su priopćenje u kojem je stajalo: „Očekivali smo poplavu, dobili smo tsunami“.
Jason M. Schultz, direktor Centra za pravo i politologiju pri Sveučilištu u Kaliforniji, tvrdi kako su knjižnice uvijek imale dvije uloge u društvu: mjesto gdje se mogu dobiti informacije, kao i društveni centri za javnu raspravu. Kako knjige postaju sve dostupnije putem Interneta, društveni centri preuzet će glavnu ulogu knjižnica, tvrdi. Ta promjena znači da se tradicionalna uloga knjižnica kao i njihov izgled mijenja – u knjižnicama će se raspravljati više nego što će se čitati.
Knjiga će i dalje biti, premda će prevladavati digitalizirani format. No cilj knjižnice ostaje isti: mjesto na kojem će ljudima biti dostupne informacije i gdje će ih moći razmjenjivati.
Oznake: Društveni mediji, community management, Facebook korisnici u Hrvatskoj, društvene mreže, Internet u Hrvatskoj, Facebook
