ENG
Kako se novinari koriste društvenim mrežama
Kako se svakim danom Internet sve više širi, novinarima može postati teško odlučiti koji je u moru alata najbolji. To ih može praktički dovesti do ludila, do toga da računalo bace u more i vrate se nekadašnjim pisaćim strojevima ili blokiću za bilješke. No, jednom kada se usvoje silne mogućnosti koje pružaju socijalne mreže, postaje veoma lako izabrati najefektivniji alat. Portal Mashable je stoga razgovarao s raznim novinarima koji su otkrili kako najbolje iskoristiti društvene mreže.
Internet iz sekunde u sekundu nudi nove priče, vijesti, događaje koje je nemoguće stalno pratiti i postane teško odlučiti što je u pojedinom trenutku najvažnije, koja je priča najbolja. U toj situaciji uskaču društvene mreže: Facebook i Twitter predstavljaju odlične filtre za masu informacija koje kolaju mrežom.
Tako je, primjerice, Aaron Lazenby, DJ na Pirate Cat Radio, pomoću Twittera došao do priče o izborima u Iranu za koju je osvojio i Pulitzerovu nagradu. Jedne je večeri sasvim slučajno primijetio #iranelection kojeg je počeo slijediti na Twitetru i tako je saznao sve o „ukradenim izborima“. Kontaktirao je jednog od svojih izvora s Twittera s kojim je preko Skype-a odradio intervju za svoju radijsku emisiju.
Lauren McCullog je, pak, pomoću Twitteru stupila u kontakt s Janisom Krumom koji je bio u blizini rijeke Hudson u trenutku kada se u nju srušio avion. Krum je na Twitter stavio sliku srušenog zrakoplova, koja je zahvaljujući McCullog postala vrijedno djelo građanskog novinarstva.
Jednako koristan može biti i Facebook koji omogućuje pronalaženje izvora. Na toj se društvenoj mreži nalazi više od 400 milijuna ljudi koje je moguće pretraživati po imenu, zanimanju, networku… Facebook je zapravo poput modernog telefonskog imenika samo s više slika i biografskih podataka.
Tracy Swartz, novinarka koja piše za Chicago`s RedEye, koristi Facebook ne bi li iz prve ruke saznala o stanju na gradskim prometnicima. Zaposlenici u gradskom prijevozu njezini su Fejs prijatelji koji joj redovito šalju informacije o gužvama na cestama, kašnjenju autobusa itd.
Uz bok društvenim mrežama je YouTube koji je poslužio kao odličan izvor snimaka za vrijeme prosvjeda nakon izbora u Iranu, u lipnju prošle godine. Kako je novinarima bilo zabranjeno izvještavati iz Irana, snimke koje su ljudi neprestano stavljali na YouTube bili su jedini prozor u tamošnje događaje. Stanovnici su željeli da svijet što prije sazna što se u njihovoj zemlji zbiva.
Mreže ujedno omogućuju stvaranje brendova pa tako mnoge medijske kuće imaju svoje Twitter ili Facebook stranice ili fan grupe. Na taj se način žele još više približili svojim čitateljima i time dobiti na popularnosti. Jutarnji list i Story su dobri domaći primjeri na čijim Facebook profilima možete naći linkove najnovijih vijesti.
Dakle, novinarima stoje na raspolaganju mnogi web alati, a na njima je da ih istraže, upoznaju se s njima i naposljetku, da iskoriste sve prednosti koje oni pružaju.
Sve što smo do sada pisali o društvenim mrežama pročitajte ovdje.
Oznake: društvene mreže, Internet u Hrvatskoj, Facebook, YouTube, internet, Društveni mediji, Pulitzerova nagrada, Mediji
