Je li Gillette „zabrijao“?
Provociranje vlastitih potrošača kroz marketinški sadržaj brendovima donosi veću štetu ili korist?
Posljednjih se dana na društvenim mrežama mogu uočiti mnogobrojni komentari na novu Gillette reklamu koja kritizira devijantno ponašanje muškaraca i društvene uloge koje dječaci usvajaju od malih nogu. Kroz sadržaj se postavlja pitanje – je li to najbolje što se od muškaraca danas može očekivati? Ono što se djelomično i moglo očekivati jesu loše reakcije samih potrošača – koji su ključni za opstanak brendova na konkurentnom tržištu.
Reklama je u samo 96 sati rezultirala s više od 16 MILIJUNA YouTube pregleda i gotovo 300 tisuća komentara, među kojima su prevladali oni negativni – je li kampanja u samo četiri dana zapravo ostvarila svoje ciljeve budući da su muškarci u velikom broju došli online kako bi pogledali „sporni“ sadržaj? Neki smatraju da je reklama ispunila svoju misiju, no mnogo je i onih koji ističu da je Gillette „zabrijao“ i nanio si štetu koja se može odraziti na uspješnost poslovanja tvrtke u budućnosti jer korisnici već najavljuju odlazak konkurenciji.
Postavlja se i pitanje trebaju li brendovi uopće preuzimati odgovornost za mijenjanje društvenih pravila i vrijednosti kako bi stvarali kvalitetniju okolinu za sve pripadnike zajednice? Potencijal svakako imaju zato što kroz stečeno povjerenje potrošača mogu ostvariti veliki doseg i na taj način uspješno poslati svoju poruku, no čini se da moraju više puta razmisliti hoće li na taj način provocirati i iritirati vlastite klijente. To je ovo što se dogodilo Gilletteu koji je pokušao ukazati na stereotipe na kojima je društvo izgrađeno i koji cijelo vrijeme stoički stoji iza odluka o tome da to bude dio njihove misije i vizije. Komunikacija brenda sa zajednicom je definitivno važna, on može ukazivati na postojeće anomalije u društvu, a dijalog ne mora uvijek biti pozitivan.
S druge strane, video sadržaj je zasigurno pogledao i veliki broj žena koje bi se (vjerojatno) složile s prikazanom stereotipizacijom – možda je i to bio jedan od komunikacijskih ciljeva; je li se Gillette na ovaj način htio dodatno približiti ženama i pokazati im kako se senzibiliziraju s njima u neugodnim situacijama koje potenciraju „nabrijani“ muškarci? Je li tvrtka uvidjela neiskorišteni potencijal žena kao potrošača, pa im na ovaj način podilazi?
I dok govori o važnostima promjene, Gillette je u svom diskursu zaboravio na rodne stereotipe koje je davno ugradio u svoje proizvode. Jer teško je ne primijetiti kako su britvice za žene ružičaste, dok su isti ti proizvodi za muškarce plave boje. Umjesto da se u potpunosti odmiču od stereotipa, jesu li na ovaj način sami sebi uskočili u usta?
Čini se da je netko zanemario krizni potencijal plasiranog sadržaja te da marketinški i PR odjel nisu ostvarili međusobni dijalog. Iz tog razloga, u Manjguri neprestano naglašavamo važnost razmjene informacija između različitih odjela u kompanijama, upravo kako bi se ostvarili različiti ciljevi, a izbjegle krizne situacije, poput ove.
James Brown kaže: This is a man’s world, but it would be nothing, nothing without a woman or a girl. U Manjguri nas je 8 žena, čini se da mi pomalo mijenjamo stereotipe. 😊
Oznake: Krizno komuniciranje, Odnosi s javnošću, marketingPročitajte i…