ENG
PR stručnjaci: Jadranka Kosor ne komunicira dobro
S malo zakašnjenja donosim članak iz tiskanog izdanja Business.hr od 15. kolovoza u kojem sam bio jedan od komentatora komunikacije premijerke Jadranke Kosor (namjerno ističem premijerka jer mi je u subotu ista SMS vijest došla dvaput u razmaku od pola sata – jedina je izmjena bila da je premijerka bilo zamijenjeno s predsjednica vlade – problem je da je ta izmjena vijesti išla na moj trošak, savršeno sam je razumio i prvi put, a sad je li nekoga nešto smeta to nije moj problem – ali se dobro uklapa u temu pa spominjem). Imam dobar razlog za to – makar sam precizno autorizirao tekst, netko je procjenio da je nešto viška, pa tjedan dana kasnije uopće nije bilo jasno što sam htio reći (možda je ipak problem u meni prije svega:-)). Naime premijerka je razgovoru za Globus od 7. kolovoza rekla precizno “Spremna sam razgovarati doslovce sa svima – pa uključujući i Linića i Čačića”. Meni su “- pa” stvorili dojam da je poruka bila “pa ako baš trebam i s njima ću” – što je bilo u suprotnosti s kulturom dijaloga za koji se premijerka zalagala par rečenica nakon toga. Netko je “pa” maknuo iz moje autorizirane izjave, pa je bilo teško shvatiti gdje je tu eventualno premijerkino licemjerje. No, u svakom slučaju dobra pouka – pažljivo autorizirajte razgovore jer možda “- pa” stvore dojam koji niste željeli postići jer je npr. ovo pa često nakon pauza kod premijerke i vrlo ciljano – tako da vjerujem da sam ga ipak dobro interpretirao. S druge strane, i kad već autorizirate, upozorite što ne treba dirati, jer neće novinar, ali hoće i redaktori i lektori i urednici poslije njega. Za sve koji niste pročitali tekst – evo ga u nastavku original, bez onog “- pa”:
“Što ja imam od toga”, upitali su američki mediji predsjednika Baracka Obamu koji upravo počinje ambicioznu reformu zdravstvenog sustava SAD-a, čiji je cilj učiniti zdravstvenu zaštitu dostupnijom svim stanovnicima najbogatije zemlje svijeta.
To konkretno pitanje postavio je ugledni The New York Times zahtijevajući od Obame da objasni kakvu će korist imati ne onih 47 milijuna Amerikanaca koji nemaju zdravstveno osiguranje, nego ostali stanovnici koji ima neki oblik zdravstvene zaštite, ali koji će zasigurno morati platiti više kako bi se sustav proširio na sve građane SAD-a.
Obama je odmah reagirao i u televizijskom obraćanju izrekao nekoliko jasnih poruka kojima je objasnio u čemu je bit i zašto se treba odricati. “Za početak, ako ostanete bez posla, više nećete ostajati i bez zdravstvenoga, što bi vas, razbolite li se, moglo odvesti u bankrot”, ključna je Obamina poruka javnosti.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor u isto je vrijeme donosila treći ovogodišnji rebalans, čija je glavna mjera bila nepopularno povećanje PDV-a na 23 posto i uvođenje kriznog poreza na dohodak od dva, odnosno četiri posto. Mjere koje također traže odricanje građana.
Bez vizije i argumenata
Vodeći hrvatski stručnjaci za odnose s javnošću suglasni su u ocjeni da, za razliku od Obame, hrvatska premijerka građanima nije objasnila zašto se moraju odricati i što će time dobiti.
Božo Skoko, profesor na katedri odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti i vanjski suradnik PR agencije Millenium, kaže da je Kosor mandat počela u prilično nepovoljnim okolnostima. Unatoč tome, njezino držanje cjenjuje suverenim. “Ostavlja dojam da odluke donosi samostalno i racionalno”, kaže Skoko, ali ističe da građanima nije dovoljno argumentirano objasnila zašto se moraju odricati svojega novca.
“Nedostaje joj jasna vizija kamo idemo, odnosno jasna strategija prevladavanja krize. Zapravo, ne vidimo svjetlo na kraju tunela svakodnevnih odricanja i novih mjera. Pozitivno je što je pokazala otvorenost prema mišljenjima i savje tima kolega iz drugih stranaka jer samo suradnjom i konsenzusom možemo nadići probleme”, ocijenio je Skoko.
No, prema viđenju stručnjaka za krizno komuniciranje Krešimira Macana iz agencije Manjgura, upravo je to nuđenje razgovora s oporbom dokaz nepostojanja kulture dijaloga.
Licemjerni nastupi
“Kosor nastupa licemjerno jer s jedne strane kaže da u Hrvatskoj nedostaje kultura dijaloga, da slušamo tuđa mišljenja, da bi samo nekoliko trenutaka prije rekla da je spremna razgovarati doslovce sa svima, uključujući i Linića i Čačića, što zvuči kao spremna sam razgovarati i sa samim vragom. Dakle, u odnosu prema oporbi nema promjena”, rekao je Macan dodajući kako je slična situacija i s trećim rebalansom i povećanjem poreza.
“Građani su ostali uskraćeni za potpunu informaciju zašto se točno uvode novi nameti, a ne režu troškovi države kao u nekim drugim zemljama ili pak potiče potrošnja građana”, smatra Macan.
Stručnjakinja za odnose s javnošću i bivša glasnogovornica Račanove vlade Aleksandra Kolarić smatra da su građani Hrvatske, za razliku od Amerikanca, ostali uskraćeni za odgovor što oni imaju od povećanja poreza i zašto se zapravo moraju žrtvovati.
Ljudi sa stavom
“Moj je dojam da Vlada na ta pitanja nije odgovorila. Porezne stope mijenjane su nekoliko puta u 24 sata, a kada su na kraju dogovorene, ostao je dojam da Vlada uzima novac od građana kako bi i dalje nastavila financirati skupu državu”, smatra Kolarić. Najnoviji primjer neslanaženja bila je medijska polemika sa Severinom o zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji, gdje je premijerka samo trebala reći da svatko ima pravo na svoje mišljenje i time odmah zaključiti priču. Umjesto toga, drži Kolarić, Kosor je uvučena u raspravu gdje se morala dalje opravdavati, što je više išlo u prilog Severini, a manje premijerki.
Građani, dakle, nisu obaviješteni o tome što dobivaju u budućnosti i samo imaju osjećaj da im je uveden harač. Dodatni je problem što je Vlada tim potezima protiv sebe dobila dosad uglavnom indiferentni viši srednji sloj, koji sada ima jasan stav da je nezadovoljan Vladom.
“Lako je komunicirati prema onima koji nemaju jasan stav. No, s onima koji ga imaju, i to negativan, to je praktički nemoguće”, smatra Kolarić. Naši su sugovornici jednoglasni i u tome da je samom komunikacijom jako teško nadoknaditi nedostatak kvalitetnih reformskih poteza.
Oznake: Krešimir Macan, politička komunikacija, Krizno komuniciranje, Odnosi s javnošću
Pročitajte i…
