ENG
Priopćenje za medije – kome, kada i kako ga poslati (drugi dio)
U prethodnoj objavi pisali smo Priopćenje za medije – kome, kada i kako ga poslati (prvi dio). Imate temu (ili mislite da ju imate), složili ste koncept, uredili fotografije, i svoju mail adresu s koje se priopćenje šalje. No puno je tu još parametara koji čine dobro priopćenje, pa krenimo…
Vrijedno objave
Vrlo je važno znati procijeniti kada nešto jest ili nije vrijedno objave. Imate novi proizvod, ambalažu ili uslugu? Ili biste samo htjeli viknuti “hej, tu smo!”? I za ovo drugo postoji način da se pošalje na kvalitetan način i da mediji uistinu vašu priču i javljanje dožive kao zanimljivu temu.
Imajte na umu svoje dugoročno poslovanje – ako vam uskoro slijedi neki novitet, događanje ili plasman novog proizvoda, treba dobro procijeniti isplati li vam se baš sada slati priopćenje, ili radije pričekati mjesec-dva, kad ćete medijima moći ponuditi “jaču” priču koja bi bila zanimljiva širem krugu medija. Naravno da postoje brendovi koji su javnosti zanimljivi na dnevnoj bazi, no ako je vaša usluga ili proizvod specifična ili usmjerena užem krugu korisnika, preporuka je dobro tempirati objavu.
Budite uvjereni da će se dobro napisano priopćenje relevantne tematike proširiti u medijima u roku nekoliko sati. Dobro tempirano i ciljano odaslano priopćenje vrijedi mnogo više nego tri obična priopćenja koja šaljemo bez ikakva povoda, samo da bismo bili prisutni u medijima. Takva priopćenja mogu izazvati i kontraučinak, jer primatelj više neće obraćati pažnju na sadržaj koji im učestalo nudite.
Ciljana publika
Jednako kao što mi ne volimo da nas zatrpavaju nevažnim sadržajem, tako treba razmišljati i o našoj publici i novinarima kojima šaljemo priopćenje. Kako bismo potaknuli zainteresiranost, potrebno je razmisliti kome bi naš sadržaj bio zanimljiv i iz kojih razloga. Primjerice, hoćemo li Netokraciji slati članak o otvorenju pilane u Gorskom kotaru? Možda i hoćemo, ako se poslovanje te pilane temelji na najmodernijoj IT tehnologiji i okuplja takve stručnjake. U protivnom? Ne.
Naravno da je priopćenje uvijek bolje slati onim novinarima koji prate i pišu o toj tematici nego slati svima koji to vrlo vjerojatno neće niti pročitati.
Način i vrijeme slanja – Blind Carbon Copy (BCC)
Znate one mailove u kojima se nalazi stotinjak vidljivih mail adresa? Ako znate, izbjegavajte takav način jer nitko ne želi da svi znaju njegovu mail adresu, bila ona poslovna ili privatna.
Ironično, kod ovog maila s tematikom GDPR-a, koji je u formi newslettera poslan na stotine adresa, pošiljatelj nije obraćao pažnju na način slanja, te je sve mail adrese primatelja ostavio vidljivima.
Druga nedoumica je kada poslati objavu za medije? Nije zabranjeno, no nije ni preporučeno objave za medije slati u kasnim poslijepodnevnim satima ili navečer jer će tako vaš mail ostati u sjeni te možda i nepročitan, izgubljen u mnoštvu drugih mailova. Stoga, za slanje objava za medije radije odaberite jutarnje sate – između 7 i 9 sati tako da budete prvi na to do listi novinara.
Svakako zapamtite i da se svako priopćenje šalje u Word obliku kako bi se sadržaj mogao preuzimati, kopirati, uređivati što nije slučaj u pdf-u.
Dobar stari follow up
Poslušali ste sve savjete, odradili ste priopćenje školski, ali još niste sigurni hoće li vaša objava biti objavljena? Posegnite za telefonom. Opredijelite se za najvažnije novinare i medije, ali ne pretjerujte! Novinari zaista ne vole kad ih PR-ovci zivkaju s upitom „jeste li primili naš poziv/priopćenje“.
Imajte na umu i da najčešće u redakciji svi novinari sjede u zajedničkoj prostoriji, pa ne bi bilo zgodno da redom zovete sve kolege dok istovremeno sjede jedan pored drugoga. Kada nazovete ljubazno se predstavite, zamolite za informaciju hoće li vaša objava biti objavljena, kada i u kojoj rubrici, ako ne, tko o tome odlučuje i je li moguće da ju uvrste na kolegiju u raspored. Ovaj posao nemojte pretvarati u automatizam, već poziv iskoristite kako biste novinaru dodatno objasnili važnost vaše priče. Prije svega budite ljubazni i strpljivi i nemojte istog novinara nazivati svaki puta, čuvajte ih za uistinu važne vijesti od kojih mogu napraviti dobru novinarsku priču, te tako istovremeno njegujete odnose s medijima koji će to uistinu znati cijeniti.
Jedno je sigurno – ako vas novinar nazove i traži dodatne informacije – znajte da se uspješno prodali priopćenje. 😊
Nadamo se da je ovaj vodič bio koristan. O sadržaju i strukturi samog priopćenja – čitamo se uskoro.
Oznake: kako izgleda priopćenje za medije, priopćenje za medijePročitajte i…
